Sarajevo, (IKA/KTA) – Gospodarski forum u organizaciji Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održan je 19. rujna u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu. Uz predsjednika Caritasa BK BiH kardinala Vinka Puljića, vrhbosanskog nadbiskupa metropolita, između ostalih, sudjelovali su ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske Petar Čobanković, veleposlanik RH u BiH dr. Josip Vrbošić, zastupnik u Hrvatskom saboru dr. Ivan Bagarić, ministar financija i trezora BiH dr. Dragan Vrankić, dopredsjednik Republike Srpske Davor Čordaš, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Damir Ljubić, ministar rada i socijalne politike FBiH dr. Perica Jelečević, pomoćnik ministra za rad i socijalnu politiku FBiH Dobrica Jonjić, zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Vilim Primorac predstavnici HKD Napredak i Udruge Prsten te veći broj gospodarstvenika iz republika BiH i Hrvatske.

Istaknuvši u pozdravu kako je u središtu rasprava vrednovanje zemlje, kardinal Puljić kazao je: “Zemlja daje osjećaj sigurnosti kad čovjek pod nogom osjeti svoje vlasništvo. Smatram da je ovaj Forum jedan od načina da se vratimo sebi i prepoznamo na čemu stojimo i od čega živimo te se s ljubavlju tome vratimo”. Ministar Vrankić napomenuo je da se danas u BiH najviše govori o integracijama i Europskoj uniji, što je normalno prihvaćanje ambijenta kakav vlada u europskim zemljama i trebalo bi se u skladu s tim ponašati. Da bi bili spremni za nadolazeće europske integracije, moramo pomoći našem čovjeku da izgradi opstojnost i uvjete za život. Dodao je će institucije BiH učiniti sve da se prepoznaju hrvatski interesi u BiH.
Dopredsjednik Čordaš zahvalio je svima na dosadašnjoj pruženoj pomoći te izrazio nadu za buduću suradnju i dobre odnose. Osvrćući se na stanje Hrvata u RS, kazao je da o tome najbolje govori činjenica da je Caritas Banjolučke biskupije još uvijek najjača gospodarska institucija u Hrvata u tom entitetu. Istaknuo je aktualni problem Hrvata Posavine te posebno zahvalio udruzi Prsten, koja je pomogla pri registriranju glasača, i ministru Čobankoviću i suradnicima bez čije pomoći registracija ne bi mogla ni započeti.
Direktor Caritasa BK BiH mons. Bosiljko Rajić osvrnuo se na dosadašnje aktivnosti Caritasa te podsjetio na početnu inicijativu Hrvatskog Caritasa i Caritasa BK BiH – Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH – kojom je financirano 37 projekata. Osvrnuo se na održavanje Foruma u Sarajevu i Zagrebu te podsjetio kako je na Forumu u Sarajevu izražena želja i potreba za osnivanjem financijske zaklade koja bi bila model poticanja gospodarskog razvoja malog i srednjeg poduzetništva; dok se na Forumu u Zagrebu govorilo o umrežavanju, povezivanju, ujedinjavanju znanja i kapitala, istraživanju i izradi dobrih programa koji bi bili jamstvo za pokretanje i oživljavanje obiteljskih poduzetništava. “Ostvarenje ovih ciljeva moguće je u suradnji svih relevantnih odgovornih subjekata u RH, BiH i inozemstvu čime bi se popravilo loše stanje Hrvata u BiH a dao bi se veliki doprinos izgradnje i suživota u Bosni i Hercegovini. Današnji Gospodarski forum ima za cilj pokretanje i razvoj poduzetništva s naglaskom na razvoj poljoprivrede i oživljavanje sela, a posebno ističe važnost mikrokreditne financijske fondacije koja bi za djelatnost imala zadaću financiranja malih programa i projekata na kreditnoj osnovi.
Zastupnik Bagarić kazao je da Hrvatska podupire Hrvate u BiH te da na taj način podupire i sve narode u BiH. Mi smo uvjerenja da bi ta potpora trebala biti bolje strukturirana, bolje praćena i na određen način više usmjerena na ciljane projekte. Da bi se to postiglo, moramo napraviti ozbiljnu analizu stanja kako bi se jasno vidjelo, što sada činimo i koji su učinci te činimo li to na najbolji način. To je na tragu drugih zemalja koji imaju dijelove naroda u drugim državama, kao npr. Irska, Mađarska, Slovačka, koje imaju i strategije. Hrvatska treba u budućnosti donijeti sustavnu strategiju prema dijelu svog naroda u svijetu, kazao je Bagarić. Ministar Čobanković prenio pozdrave premijera Ive Sanadera, istaknuvši da u Vladi RH vrlo pozitivno gledaju na ono što poduzimaju Caritas BK BiH i udruga Prsten. Ukazao je na potrebu sinergije onoga što čini RH i BiH na planu obnove kuća i osiguranja egzistencije. “Kroz programe obnove hrvatske Vlade u BiH je od 1996. godine obnovljeno i izgrađeno ukupno 4650 kuća. Program pomoći hrvatske Vlade za povratak Hrvata u BiH kroz dodjelu osnovnog građevinskog materijala provodi se od 2001. u ukupnom iznosu od 171 milijun HRK do kraja 2007. godine”, kazao je Čobanković te prikazao rad Vlade RH na obnovi ruralnih područja u Hrvatskoj. Izrazio je i spremnost na suradnju s institucijama vlasti u BiH.
Ministar Ljubić govorio je o proizvodnji zdrave hrane i razvoju poljoprivrede, ističući potrebu da se vrati dostojanstvo selu i bavljenju poljoprivredom, i ukazujući na činjenicu da hrana i energija postaju strateški prioriteti za svaku zemlju. Kao strateške ciljeve Federacije BiH istaknuo je stvaranje održivog poljoprivrednog sektora s većom i efikasnijom proizvodnjom hrane koja će imati konkurentnost na domaćem i vanjskom tržištu, poboljšanje vanjsko trgovinske bilance hrane, stvaranje općeg ambijenta uz održive uvjete življenja za povratak ljudi na selo itd. Kazao je da je pokrenuta kreditna linija preko Razvojne banke Federacije BiH i osigurana vrlo povoljna sredstva za investiranje. Izrazio je zadovoljstvo što je do danas podneseno oko 2000 zahtjeva za potporu investicijama te ove godine pokrenut investicijski ciklus u poljoprivredi u vrijednosti od 80.000.000 KM.
Savjetnik u državnom ministarstvu Drago Bilandžija prikazao je osnovne karakteristike osnivanja i rada mikrokreditnih organizacija nad kojima nadzor vrši Agencija za bankarstvo Federacije BiH. Također je pojasnio da se mikrokreditno društvo osniva kao gospodarsko društvo s ograničenom odgovornošću ili kao dioničko društvo s temeljnim kapitalom u iznosu od 500.000 KM te da može odobriti kredit u najvećem iznosu do 50.000 KM. Istaknuo je da postoji mogućnost osnivanja i mikrokreditne fondacije s temeljnim kapitalom od 50.000 KM, a može odobriti kredit u najvećem iznosu od 10.000 KM. Predložio je da se u sklopu Caritasa BK BiH osnuje mikrokreditna financijska fondacija koja bi po povoljnim uvjetima kreditirala programe i projekte prije svega u obiteljskom gospodarstvu sa svrhom potpore opstanku i povratku. Nakon izlaganja otvorena je diskusija a potom su sudionici usvojili Izjavu koju su uputili sa susreta.