Pariz, (IKA) – Papa Benedikt XVI. stigao je u Francusku kao “glasnik mira i bratstva”, kako je sam istaknuo 12. rujna po dolasku u parišku zračnu Orly, gdje su ga pozdravili predsjednik Nicolas Sarkozy, njegova supruga Carla i pariški nadbiskup kardinal Andre Vingt-Trois. Papu, koji je s Francuzima došao proslaviti 150. obljetnicu lurdskih ukazanja, na putu u središte Pariza srdačno je pozdravilo više desetaka tisuća ljudi.
Na početku svoga desetoga inozemnoga putovanja Benedikt XVI. susreo se u Elizejskoj palači s predsjednikom Sarkozyjem, a državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone s pratnjom zadržao se u prijateljskom razgovoru s premijerom Francoisom Fillonom. Nakon kraćeg razgovora u četiri oka, Sarkozy je Papu dopratio u svečanu dvoranu, predstavio mu članove francuskoga izaslanstva i izrazio dobrodošlicu. Obraćajući se francuskom predsjedniku, Papa je zahvalio na srdačnome dočeku, rekavši da preko njega pozdravlja sve stanovnike Francuske. Neka znaju da je Francuska često u središtu Papine molitve koji ne može zaboraviti ono što je u tijeku stoljeća učinila za Crkvu. Glavni razlog mog putovanja je obilježavanje 150. obljetnice Marijinih ukazanja u Lurdu. Želim se ujediniti s mnoštvom hodočasnika iz čitavoga svijeta koji ove godine hrle prema marijanskom svetištu, vođeni vjerom i ljubavlju. Vaš mi je glavni grad drag i dobro ga poznajem. Često sam se tijekom godina zaustavljao u njemu zbog svojih studija i prijašnjih službi; u njemu sam uspostavio osobna i intelektualna prijateljstva. Rado se vraćam ovdje, radostan sam što mi se pružila prilika iskazati počast ogromnoj baštini kulture i vjere koja je oblikovala vašu zemlju, istaknuo je Benedikt XVI. Zatim se osvrnuo na Sarkozyjev posjet Rimu, kada je francusli predsjednik spomenuo da su korijeni Francuske – također i Europe – kršćanski. To povijest jasno govori, od samih početaka vaša je zemlja primila evanđeosku poruku. Ne može se zaboraviti da je grad Lyon već u drugom stoljeću imao biskupa, a da sv. Irenej, autor djela “Protiv hereza”, izričito svjedoči o jakosti kršćanske misli. Crkva, u antičko doba zasađena u vašoj zemlji, odigrala je civilizacijsku ulogu na ovome mjestu. Vi ste sami u govoru u Lateranskoj palači to istaknuli. Govoreći o odnosima između Crkve i države u Francuskoj, Papa je istaknuo kako Crkva sada uživa slobodu. Nekadašnje nepovjerenje preobrazilo se u miran i pozitivan dijalog, koji se sve više učvršćuje. Vi ste, gospodine predsjedniče, kako biste opisali sve dublje razumijevanje između Crkve i države, upotrijebili izraz “pozitivna laičnost”, primijetio je Benedikt XVI. i dodao kako je duboko uvjeren da je potrebno novo razmišljanje o pravom značenju i važnosti laičnosti. Temeljno je, s jedne strane, ustrajati na razlici između političkoga i religioznog okvira u svrhu zaštite vjerske slobode građana – što je dužnost države, a s druge pak strane, postati svjesniji o nezamjenjivoj ulozi religije u odgoju savjesti i prinosu koji ona, zajedno s drugim institucijama, može dati u stvaranju osnovnoga etičkoga konsenzusa u društvu, upozorio je Benedikt XVI., spomenuvši da današnji svijet “nudi malo duhovnih ciljeva i materijalnih sigurnosti”. Zabrinjava me socijalno stanje zapadnoga svijeta, obilježeno nažalost sve većim jazom između bogatih i siromašnih. Crkva čini što je u njezinoj moći, ali je dužnost države donijeti zakone za iskorjenjivanje nepravdi, ustvrdio je Papa, dodavši kako i opće stanje planeta zadaje velike brige. Čini mi se da je došao trenutak za poticajnije prijedloge koji će budućim naraštajima jamčiti blagostanje, zaključio je Benedikt XVI. Osvrnuvši se na francusko predsjedanje Europskom unijom, Papa u njemu vidi prigodu da Francuska posvjedoči svoju privrženost, prema plemenitoj tradiciji, ljudskim pravima i njihovoj promidžbi na dobrobit osobe i društva. Kada europski građanin vidi i osobno doživi da se neotuđiva prava ljudske osobe, od začeća do naravne smrti, kao i ona koja se odnose na slobodan odgoj, obiteljski život, posao, ne zaboravljajući naravno vjerska prava, poštuju, kad se uvjeri da su ta prava, koja čine nedjeljivu cjelinu, promicana i poštovana, onda će potpuno shvatiti veličinu zdanja Unije i postat će njezin aktivni tvorac, ustvrdio je Papa i dodao kako zadaća nije laka. Vremena nisu sigurna, a mukotrpan je pothvat naći pravi put u labirintu socijalne, gospodarske, nacionalne i internacionalne svakidašnjice. Posebice pred opasnošću oživljavanja starih nepovjerenja, napetosti i suprotstavljanja između država, čega smo danas zabrinuti svjedoci, Francuska, tradicionalno osjetljiva na pomirbu između naroda, pozvana je Europi pomoći da gradi mir unutar svojih granica i u čitavome svijetu. Jedinstvo koje valja promicati ne može, niti želi postati jednoličnost, ono mora biti kadro jamčiti poštivanje nacionalnih razlika i raznih kulturnih tradicija, bogatstva europskog suglasja, imajući pak na umu da se nacionalni identitet jedino ostvaruje u otvaranju prema drugim narodima i pomoću solidarnosti s njima. Papa je zaključio izražavajući nadu da će Francuska pridonositi sve više kako bi ovo stoljeće išlo prema smirenosti, skladu i miru, rekao je Benedikt XVI. na svečanosti dočeka u Parizu, izvještava Hrvatski program Radio Vatikana.