Vepric, (IKA) – U ulozi novog predsjednika Vijeća za sjemeništa i duhovna zvanja HBK splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić upriličio je zajednički susret animatora za duhovna zvanja iz cijele Hrvatske u Gospinu svetištu u Vepricu na temu “Župna zajednica, mjesto pastorala zvanja”.

Susret je 12. rujna započeo pozdravnom riječju nadbiskupa Barišića, koji je potom sudionike upoznao sa svetištem, njegovom povijesti i sadašnjosti, zaželjevši da boravak u Vepricu u svima produbi ponajprije svijest o vlastitom zvanju i poslanju kao i da se uoče i potaknu nove inicijative u pastoralu duhovnih zvanja. Popodnevni dio programa započeo je predavanjem s. mr. Meri Gotovac na temu “Mogućnost i granice župnog pastorala u promicanju (duhovnih) zvanja”. Predavanje je izložila u tri dijela. U provom je dijelu progovorila općenito o pozivu usporedivši ljudski život sa razgranatim stablom. Istaknula je da je temelj svega ljudski poziv na život što je usporedila s korijenjem stabla; potom slijedi poziv na kršćanski život, tj. život u Kristu koji se ostvaruje u nasljedovanju Isusa Krista u konkretnim prilikama življenja. Na kraju ostaje osobni poziv svakoga pojedinca u svakodnevnom življenju. U drugom je dijelu izlaganja mr. Gotovac govorila o svijetu mladih odnosno o obilježjima vremena postmoderne u kojem živimo. Kao prevladavajuće značajke suvremene epohe nabrojila je: informacije i znanje, individualizam, pluralizam, subjektivizam, hedonizam, konzumizam, sloboda bez odgovornosti, nepovjerenje prema institucijama i religiozni sinkretizam itd. U trećem je dijelu govorila o mogućnosti pastorala u župnoj zajednici u spomenutim prilikama. Vodivši se mislima dokumenta Papinskoga djela za crkvena zvanja “Nova zvanja za novu Europu”, istaknula je kako se pedagogija zvanja unutar župne zajednice može ostvariti kroz liturgiju i molitvu, izgradnju crkvenoga zajedništva, karitativno djelovanje te djelatno svjedočenje i naviještanje Evanđelja. “Za Crkvu, roditeljicu i odgojiteljicu duhovnih zvanja, sadašnja situacija zahtjeva novu evangelizaciju usmjerenu na stvaranje nove kulture zvanja, bogate životom i smislom za mlade Europe, i to kao navještaj koji je sposoban odgovoriti na njihova očekivanja i rasvijetliti njihovo traganje. Potrebna je evangelizacija koja je usmjerena prema duhovnom zvanju i koja mladima pomaže prihvaćati život kao dar, izaći iz sebe, razvijati svoje sposobnosti povjerenja u život usprkos ograničenjima koja iskustveno doživljavaju. Potrebna je evangelizacija koja će pomoći mladima da kroz molitvu i sakramente otkriju Krista kao model svojeg života. Jednako tako, potrebna je evangelizacija koja će u mladima odgajati osjećaj za Crkvu. Da bi se to ostvarilo potrebno je snažno svjedočanstvo animatora koji će svojim životom svjedočiti ono u što vjeruju”, istaknula je mr. Gotovac.
Nakon izlaganja sudionici su se podijelili u četiri skupine te je svaka skupina razmišljala o jednom od četiri navedena sredstva za pastoral duhovnih zvanja. Na kraju su razmijenili razmišljanja, istaknuvši složenost problematike duhovnih zvanja u suvremenim prilikama uz želju da bi se iz susreta u Vepricu i sličnih rodile neke konkretne inicijative u pastoralu duhovnih zvanja. Euharistijsko slavlje u Gospinoj špilji predvodio je nadbiskup Barišić u koncelebraciji s dvanaest svećenika, animatora duhovnih zvanja u svojim (nad)biskupijama. U propovijedi je mons. Barišić istaknuo Blaženu Djevicu Mariju kao model ostvarenoga duhovnog zvanja. Prikazao ju je u njezinoj otvorenosti Božjoj riječi te spremnosti da sluša i posluša te se podvrgne zahtjevima Riječi. Marija, koju je hrvatski narod pozvao Gospom Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, živeći svoje zvanje postala je učiteljicom zvanja i poslanja svoga Sina. U Majčinoj se školi Isus pripravio za poslanje koje mu je namijenio Otac nebeski, naglasio je nadbiskup te dodao: “Time se Marija predstavlja kao istinska učiteljica svakoga autentičnog kršćanskog zvanja i poslanja u koliko je ono vršenje volje Božje u svijetu”. “Splet okolnosti u svijetu ponekad može kršćane obeshrabriti u borbi za bolji svijet, no ne smije se zaboraviti da je najveći doprinos obnovi svijeta obnova samih sebe”, poručio je nadbiskup. Program prvoga dana završio je zajedničkom molitvom krunice u vepričkoj špilji Gospe Lurdske.