Lurd, (IKA) – U Lurdu je od 4. do 8. rujna održan XXII. međunarodni mariološko-marijanski kongres koji su u povodu 150. obljetnice lurdskih ukazanja organizirali Papinska međunarodna marijanska akademija u Rimu, Francusko mariološko društvo i lurdsko svetište. U središtu radova bila je tema “Ukazanja Blažene Djevice Marije – između povijesti, vjere i teologije”. Rad kongresa započeo je u kongresnoj dvorani lurdskoga svetišta pozdravom biskupa domaćina Jacquesa Perriera, koji je zaželio da kongres urodi obilnim plodom ne samo sudionicima nego cijeloj Crkvi. Sudionike je zatim pozdravio predsjednik Francuskoga mariološkoga društva o. Jean Longere. Predsjednik Papinske međunarodne marijanske akademije o. Vincenzo Battagla OFM ukratko je predstavio radove kongresa, a kardinal Poupard sudionicima je prenio prigodnu poruku pape Benedikta XVI. Na kraju svečanosti upravitelj lurdskoga svetišta o. Raymond Zambelli predstavio je povijesni hod lurdskoga svetišta u proteklih 150 godina.
Među više od 150 predavača iz cijeloga svijeta, na kongresu je sudjelovala i Hrvatska jezična sekcija Hrvatskog mariološkog instituta KBF-a Sveučilišta iz Zagreba na čelu s predsjednikom zagrebačkim pomoćnim biskupom Vladom Košićem i tajnikom fra Petrom Lubinom.
Rad kongresa odvijao se u svetišnoj kongresnoj dvorani, u dopodnevnim satima održane su zajedničke sjednice. Za govornicom je više od 150 svjetskih stručnjaka pokušalo osvijetliti problematiku ukazanja, počevši od Svetoga pisma kroz povijest Crkve, zatim pitanja Marijina tijela nakon uznesenja. Pozornost je privuklo i pitanje teološko-juridičkog reda kojim bi došlo do priznanja određenih ukazanja, kao i mogućnost Marijinih ukazanja kao znaka Marijina majčinskog posredništva, a onda i liturgijski spomendani Marijinih ukazanja, što se njima zapravo slavi i koja im je svrha. Nakon što su fenomeni ukazanja promotreni sa strane znanosti, sudionici Kongresa čuli su i usporedbu između Lurda, Fatime i Kibehoa, triju svetišta nastalih na temelju marijanskih ukazanja, da bi zatim bili upoznati s doktrinarnim smjernicama i kompetencijama mjesnog biskupa i Kongregacije za nauk vjere za razlikovanje marijanskih ukazanja. Na Kongresu je spomenuto i Međugorje.
U popodnevnim satima radilo se po jezičnim sekcijama. Među šesnaest jezičnih sekcija nastupila je i hrvatska, a u njoj je održano jedanaest predavanja. U njima je osvijetljena hrvatska problematika marijanskih ukazanja. Nakon što je izloženo teološko značenje, pitanje privatne objave u Crkvama Istoka i Zapada, iznesena su ukazanja u životu sv. Dominika i sv. Franje i njihovih sljedbenika, zatim štovanje Gospe Lurdske u Hrvatskoj, popijevke njoj, prikaz njezina štovanja u hrvatskoj duhovnoj književnosti i pastoralno značenje ukazanja. Obrađena su i hrvatska marijanska svetišta nastala na temelju ukazanja, a posebna pozornost posvećena je međugorskim zbivanjima. U večernjim satima sudionici su se imali prigode upoznati i sa svetištima Gospe Guadalupske u Meksiku kao i najnovijim u Kibehou u Ruandi.
Znanstveni skup završio je svečanim misnim slavljem koje je u lurdskoj bazilici Svete Krunice na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije predvodio kardinal Paupard.