Varaždin, (IKA) – Zaštitnik Varaždinske biskupije sv. Marko Križevčanin proslavljen je u ponedjeljak 1. rujna misnim slavljem koje je u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak u koncelebraciji pedesetak svećenika. U pozdravu biskup je kazao kako je redoviti susret svećenika Varaždinske biskupije prvog ponedjeljka u mjesecu prigoda da se proslavi biskupijski zaštitnik, kojem je blagdan iduće nedjelje 7. rujna, kada se ujedno u Ludbregu proslavlja proštenje Svete nedjelje. Pozvao je okupljene da mole za zaštitu i zagovor nebeskog zaštitnika koji su potrebni mjesnoj Crkvi. U propovijedi je biskup podsjetio da je započela nova školska godina, ujedno i pastoralna godina, koja također poziva na napredovanje i rast u vjeri, kao što su i učenici pozvani na unapređivanje znanja. Istaknuo je da su učenici vjere pozvani da budu otvoreni jedinom pravom Učitelju Isusu Kristu te da prihvaćaju Božju Riječ, a zatim je i žive te svjedoče u svom kršćanskom i svakodnevnom životu. Pozvao je okupljene da im u tome primjer i uzor čvrstoće u vjeri bude nebeski zaštitnik biskupije sv. Marko Križevčanin, koji je bio dobar učenik, a zatim i učitelj vjere. Zaželio je svima, osobito svećenicima, da im snagu i pomoć u tome u pastoralnom djelovanju pruže i biskupijski zaštitnici sv. Marko Križevčanin i bl. Alojzije Stepinac. Na kraju mise, u tijeku koje je izvedena Missa de angelis uz orguljašku pratnju mo. Anđelka Igreca, biskup Mrzljak zahvalio je svim svećenicima na susretu, te čestitao onima koji su preuzeli nove službe i župe, a osobito novom rektoru katedrale preč. Blažu Horvatu, dekanu kanoničkog zbora, kojem je zaželio dobrodošlicu i puno Božjeg blagoslova.
Uoči mise održan je redoviti mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije na kojem je o temi “Svećenik i pastoralno djelovanje pod uvjetima svijesti, slobode i autonomije današnjeg društva i čovjeka” u dvorani Biskupskog ordinarijata izlagao prof. dr. Josip Sabol. U uvodu je predavač istaknuo kako se čini da današnja civilizacija cijeni vrednote koje, barem na prvi pogled, nisu spojive s vrednotama evanđelja, a to su individualna sloboda u obliku samoostvarivanja i autonomija područja života – znanosti, kulture, ekonomije, politike. U nastavku se osvrnuo na posljedice za svećenike i pastoralno djelovanje. Individualna sloboda i autonomija životnih područja vrhunac su razvoja ljudske svijesti kroz tisućljeća, no one imaju također izvor u objavi Starog i Novog zavjeta. No, na području zapadnog svijeta došlo je do shvaćanja individualne slobode i autonomije koje je stajalo u proturječnosti s kršćanstvom – došlo je do dualističke podijeljenosti stvarnosti – na profani i sakralni svijet. Moderna država postala je reprezentant profanog ili civilnog svijeta, a Crkva sakralnog religioznog svijeta, s time da moderna država ima po sebi i iz sebe punomoć u svim pitanjima javnog života, i to na način “kao da Boga nema” i bez obzira na Božje i crkvene zakone. U takvom današnjem vremenu Crkva se nalazi na terenu svjetovne moderne države i profanog svijeta koje nema nikakve veze ni obveze prema Bogu. Za Boga nema mjesta na području svjetovne države, što potvrđuje i rođenje Isusa za kojeg nije bilo mjesta, osim u štalici, kao ni za prvu kršćansku zajednicu, osim u katakombama. Uime prava čovjeka i individualne slobode moderna država dopušta vjernicima ispovijedati njihovu vjeru pojedinačno i korporativno, kao Crkva, no uz uvjet da Crkva i njezini službenici potpuno poštuju zakone i pravni red sekularne države u svakoj njezinoj djelatnosti. Formalno gledajući, Crkva i njezini službenici djeluju pastoralno u svijetu u kojem “Boga nema”, dok stvarno gledajući, postoje vjernici kojima Bog treba. Sekularna država omogućuje i jamči naviještanje evanđelja, vjeronauk u školi, liturgijski život i Caritas, no zauzvrat traži da se sve to odvija u okviru postojećih zakona koje je postavila – traži lojalitet. No, time se sekularna država i društvo svojevoljno izlažu utjecaju Crkve koja ga želi urediti po svom evanđeoskom modelu. Crkva time svojim planovima “smeta” izgradnju čisto svjetovnog ateističkog društva bez Boga i Crkve koje živi i donosi zakone koji nisu u skladu s kršćanskim moralom. Predavač je ustvrdio kako Crkva danas treba prihvatiti individualnu slobodu i pluralističko društvo kao pozitivni razvoj civilizacije, što je Crkva već i učinila putem Drugog vatikanskog koncila. No, u toj situaciji postoje danas određene poteškoće jer su službenici Crkve nesigurni u zauzimanju stava prema terenu gdje je Bog službeno odsutan, a sami nisu sigurni na koji način sebe promijeniti kako bi odgovorili toj novoj situaciji. “Kako bi trebao izgledati naš pastoral da bismo adekvatno odgovorili zahtjevima slobode na terenu profanog društva? Kakvi moramo biti mi nosioci evanđeoske poruke? Koje sposobnosti moramo imati da bismo mogli odgovoriti zahtjevima današnjeg čovjeka, njegovoj slobodi i samosvijesti? Kako Radosnu vijest odjenuti u takvo jezično ruho da suvremenik to može razumjeti? – pitanja su na koja je potrebno dati odgovor”, rekao je dr. Sabol podsjetivši kako u društvu i svijetu Bog nije odsutan, nego je prisutan i kao Stvoritelj i kao Spasitelj. Pritom je ustvrdio kako je u današnjem društvu Bog jače prisutan nego ranije, što potvrđuje razvijenija svijest o dostojanstvu čovjeka kroz zaštitu prava čovjeka, dok se ljubav za bližnjeg ostvaruje kroz model socijalne države. U takvom društvu i današnjoj državi službenici Crkve misionari su u vlastitoj domovini, u kojoj je 86 posto katolika statistički podatak, a ne životna stvarnost. Istaknuo je da misionari svoje djelovanje trebaju usmjeriti na promicanje Kristovog duha koji je uvijek jači od duha vremena, ali samo onda ako je u onome koji ga promiče, i to u dva smjera – prema onima koji vjeruju i onima koji još ne vjeruju. Cilj je pastoralnog djelovanja dati slavu i čast Bogu kroz ostvarivanje mira, pravde, zadovoljstva, sreće – jer čovjek koji živi u miru s Bogom i ljudima, u društvu socijalne pravde, slobode i primjerenog materijalog blagostanja je na slavu i čast Boga.
Na kraju je voditelj susreta generalni vikar mons. Ivan Godina pozvao na idući svećenički susret 6. listopada, te na godišnji izlet i duhovne vježbe svećenika Varaždinske biskupije. Pozvao je prezbiterij i vjernike mjesne Crkve i na misno slavlje na sam blagdan sv. Marka Križevčanina koje će u nedjelju 7. rujna u 18 sati u varaždinskoj katedrali predvoditi biskup Mrzljak.