Rimini, (IKA) – U Riminiju je u nedjelju 24. kolovoza svečanom koncelebriranom misom otvoren XXVI. meeting prijateljstva među narodima u organizaciji zajednice Comunione e Liberazione. Procjenjuje se da na susretu sudjeluje oko 800 tisuća osoba. Snažan odjek u javnosti izazvao je govor kardinala Angela Bagnasca, predsjednika Talijanske biskupske konferencije kao i svjedočanstva utemeljitelja “Pokreta bezemljaša” u Brazilu. Izravno napasti duhovne i moralne vrednote jedne zajednice i jedne države znači napasti njezinu cjelovitost, upozorio je kardinal Bagnasco, osobito misleći na Europu. Danas se želi nijekati javnu dimenziju vjere, no nije pošteno svako stajalište vjernika tumačiti vjerskim opredjeljenjem; vrednote, poput obitelji i života, premda rasvijetljene vjerom, također su stečevina razuma, istaknuo je kardinal. Osvrnuvši se na kulturno ozračje rekao je da je fundamentalistička napast stvarnost prošlosti, sadašnjosti, a možda, nažalost, i budućnosti. Ne znam može li se u Italiji i Europi u ovome trenutku govoriti o antiklerikalnome ili anticrkvenome fundamentalizmu, ali su neporecive pojave uperene protiv nazočnosti kršćanske zajednice. Odgovor kršćanske zajednice, Crkve kao takve, vjernost je evanđelju i ljubavi prema čovjeku, polazeći upravo od naviještanja Kristova evanđelja, od promicanja obrane razuma, pravoga razuma, koji je danas u krizi, kao da nije kadar prepoznati istinu o čovjeku, rekao je kardinal. Osvrnuvši se na odnos kršćana prema politici, rekao je da treba imati na umu ono što je Benedikt XVI. rekao u Veroni na skupu Crkve u Italiji, da Crkva nije politički subjekt, ali da to ne znači neutralnost u odnosu na bilo koje stajalište – socijalno, kulturalno i tako redom. Upravo je zadaća Crkve naviještati evanđelje, odnosno Krista, a Krist spašava ljudsku osobu u svim njezinim dimenzijama, osobnim i društvenim. Crkva dakle ne može biti neutralna ili ravnodušna prema nijednome stajalištu. Vjernici, kao i svi građani u demokraciji, s vlastitom savješću kao i svi drugi ulaze u demokratski dinamizam noseći sa sobom poglede nadahnute vjerom i razumom. Nisu dakle sva stajališta katoličkih političara, ili kršćanske zajednice, pa ni samih biskupa, kada govore o općim načelima, neophodno konfesionalna, primjerice kada je riječ o obitelji, životu i drugim vrednotama koje su također naravne i razumne, istaknuo je kardinal. Drugog dana skupa uglavnom se raspravljalo o miru u krajevima u kojima vladaju nemiri, od Kavkaza do Bliskoga istoka. O miru su govorili predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog kardinal Jean-Louis Tauran, talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini te glavni tajnik Arapske lige Amre Moussa. Na pitanje novinara o nasilju protiv kršćana u Indiji, kardinal Tauran odgovorio je kako će Papinsko vijeće za međureligijski dijalog morati pojačati kontakte s hinduistima. On je istaknuo i važnost reciprociteta s muslimanskim svijetom obzirom na mjesta za bogoštovlje.
Mir i rat polaze iz ljudskoga srca, zato je potrebna pedagogija. To je bila glavna misao govora kardinala Tourana na Meetingu. Veoma je važno da se vjerski vođe zauzimaju u širenju pedagogije mira, jer se rat rađa u ljudskome srcu: svaki put kad se bojimo nekoga jer je različit, kada drugoga smatramo suparnikom, kada očitujemo žeđ za posjedovanjem, želju za više novca, u nama se zameću klice rata, upozorio je kardinal Tauran.