Istina je prava novost.

30. obljetnica preminuća Pavla VI.

Rim, (IKA) – Papin državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone na 30. obljetnicu preminuća pape Pavla VI., na blagdan Preobraženja Gospodinova 6. kolovoza, služio je misu u župi u Castel Gandolfu, a pročelnik Zbora za biskupe kardinal Giovanni Battista Re u bazilici Sv. Petra u Vatikanu. Kardinal Bertone istaknuo je kako je Pavao VI. bio pastir zaljubljen u Krista i Crkvu, a sa suvremenim svijetom vodio je iskren dijalog. Hrabrom razboritošću, prosvijetljenom mudrošću i čvrstim odabirom znao je upravljati Petrovom lađom, a s modernim je svijetom vodio dijalog ne bojeći se prigovora tradicionalista niti je popustio pred opasnim i nepromišljenim srljanjem. Jedino je strastvena i vjerna ljubav prema Kristu nadahnjivala njegove odluke i odabire, rekao je kardinal Bertone. Osvrnuvši se na objavljivanje enciklike Humanae vitae, 25. srpnja 1968., rekao je kako se tada Pavao VI. osjetio gotovo sam, neshvaćen, čak nepravedno osporavan u javnosti, a to se negativno odrazilo i u crkvenoj zajednici. Na općoj audijenciji srijedom, 31. srpnja, Papa je vjernicima otvorio svoje srce. Poput oca vjernicima je povjerio da je o tako osjetljivoj i važnoj temi za život društva kao što je bračni moral obzirom na poslanje ljubavi i plodnosti u cjelovitome viđenju čovjeka, nakon savjetovanja s brojnim osobama visoke moralne, znanstvene i pastoralne neupitnosti, svoju savjest stavio u punu i slobodnu raspoloživost glasu istine, nastojeći tumačiti božanski zakon koji proizlazi iz nutarnje potrebe prave ljudske ljubavi. Dobro je znao da mu je dobar dio javnoga mnijenja protivan, ali nije oklijevao u odlučivanju: prosvijetljen Duhom Svetim to je učinio za istinsko dobro muškarca i žene, rekao je kardinal Bertone.
Kardinal Re također je istaknuo kako je Petrova lađa morala ploviti protiv vjetra, a Pavao VI. s njom je mudro upravljao. Papa je sa simpatijom gledao na moderni svijet. Jednom je rekao: Ako se svijet strancem osjeća u kršćanstvu, kršćanstvo nije stranac u svijetu. Pavao VI., osjetljiv na tjeskobe i nemire modernoga čovjeka, bio je papa dijaloga, pozoran da se susretu nikada ne zatvore vrata. Govorio je: Crkva i papa, otvarajući se svijetu, vide brojne osobe koje ne vjeruju, odatle mora poteći način djelovanja: dijalog sa svima radi naviještanja dobrote i ljubavi Božje prema svima.