Zagreb, (IKA) – “Ratni zločinac Radovan Karadžić je uhićen”, no “moglo bi se dogoditi da povijest ratnoga zločina i zločinca neozbiljnim pristupom žrtvama ratnih zločina otmu svi oni koji izbjegavaju propitivati pravo ‘stanje stvari’, pretvarajući Karadžića u ‘estradnu zvijezdu'”, piše u uredničkom komentaru najnovijega broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 3. kolovoza) Rafael Rimić. Potaknut javnim prostorom u Hrvatskoj koji se nakon Karadžićeva uhićenja tek sporadično bavi ozbiljnim analizama, zahtjevima žrtava i njihovim svjedočanstvima komentator ističe da se “iz dana u dan, sve više pred očima javnosti nije pojavljivao (zasad neosuđeni) ratni zločinac nego – ‘starac i more’. Pojavio se, zapravo, mit, samo ovaj put osuvremenjen. Kao da je Karadžić došao izravno iz Hollywooda i njegove filmske produkcije, te se u medijima bešćutnog ratnog zločinca pretvorilo u dobroćudnog ‘alternativca'”. Rimić upozorava i da “estradizirani medijski (anti)mit o Karadžiću i njegovu skrivanju nikako nije i ne može biti onaj koji omogućuje pravu spoznaju: ni o njemu, ni o ratu na prostoru BiH, ni o njegovim žrtvama”.
Prvi broj u mjesecu redovito donosi reportažu o životu hrvatskih vjernika izvan Hrvatske. Branimir Stanić predstavio je hrvatsku zajednicu okupljenu oko Hrvatske katoličke misije u Salzburgu u Austriji. “Hrvatska katolička misija u Salzburgu je poput hrvatskoga pletera satkanoga od dvije snažne niti: vjerske i nacionalne. A u središtu kruga koji taj pleter zatvara nalazi se Crkva. Doista, Crkva u Salzburgu raspjevana je, živa, a brojni mladi koji dolaze na misna slavlja prkose poražavajućim statistikama o vjerničkom životu mladih Austrijanaca”, piše u članku naslovljenom “Mozartovi Hrvati između asimilacije i integracije”.
Kakav je vjernički život u Lici, pitanje je na koje je odgovor potražio Vlado Čutura koji donosi reportažu iz Ličkog Osika i Široke Kule. A reportaža iz inozemstva u novome broju GK-a donosi priču o Katoličkoj Crkvi u Litvi. U povodu 70. rođendana redovnice Nijole Sadunaite koja je postala simbolom litavskoga katoličkog otpora sovjetskome jarmu osamdesetih godina, kao i simbolom vjernosti Crkve u Litvi, piše Darko Grden.
Silvana Burilović razgovarala je u rubrici “Intervju” s poznatim slovenskim isusovcem, teologom i umjetnikom o. Markom Ivanom Rupnikom. Njegova se umjetnička djela nalaze u Fatimi, Lurdu, Vatikanu i brojnim drugim mjestima gdje su privukla veliku pozornost. O. Rupnik progovorio je o sebi, o kršćanskom odmoru, porukama njegova umjetničkog izričaja, odnosu s papama Ivanom Pavlom II. i Benediktom XVI, odnosu umjetnosti i teologije prema kulturi te drugim zanimljivim temama.
O pastoralnoj skrbi u haškome pritvoru u rubrici “Susret” posvjedočio je o. Ivica Jurišić, duhovnik hrvatskih uznika u Hagu. Dva puta mjesečno generali Ante Gotovina, Slobodan Praljak, Ivan Čermak, Milivoj Petković i Mladen Markač, te nekadašnji ministri Jadranko Prlić, Valentin Čorić, Bruno Stojić i Berislav Pušić zajednički sudjeluju u misnim slavljima. O tim i drugim detaljima iz haškoga pritvora priču donosi Tomislav Vuković.
Da svećenički rad može biti prepoznat među ljudima ne samo za vrijeme aktivnoga svećeničkog djelovanja nego i u danima kada tjelesne snage oslabe svjedoči don Petar Eterović iz Pučišća na Braču. S umirovljenim svećenikom Hvarske biskupije koji je nedavno u rodnoj župi proslavio 60. obljetnicu misništva razgovarao je Jadran Bašić.
Novi broj Glasa Koncila donosi i novi povijesni feljton dr. Josipa Jurčevića uz knjigu kardinala Bozanića “Istina u ljubavi”. Feljton govori o porukama, povijesnom kontekstu i odnosu hrvatskih vlasti prema porukama koje pronosi ta knjiga.
Uz ostale redovite rubrike – kao i domaće, inozemne te vijesti iz kulture – tjednik donosi i razgovor s daruvarskim povjesničarom dr. Vjenceslavom Heroutom u povodu Godine biskupa Josipa Salača u Požeškoj biskupiji, kao i prilog Marijana Biškupa uz liturgijski spomendan bl. Augustina Kažotića. Rubrika “Mladi mladima” donosi promišljanje o globalizaciji iz perspektive mladih, a “Naši razgovori” odgovor na pitanje čitatelja “Je li Stari zavjet židovsko fantaziranje?”