Pod naslovom “Važnost katoličkoga i hrvatskoga zajedništva” ljetni dvobroj “Naših ognjišta” donosi intervju sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem. U razgovoru s novinarom Ivanom Kalebom, kardinal Bozanić, koji je na blagdan sv. Ante Padovanskoga predvodio svečano misno slavlje u svečevu svetištu na Humcu kod Ljubuškoga, istaknuo je kako ga je zadivio velik broj mladića i djevojaka te mladih obitelji koji su došli tražiti zagovor sv. Antuna i Majke Božje. “Ti su mladi, glasnici nade i pobjede. Oni su plod golemih žrtava što su ih Hrvati katolici podnijeli ne samo u II. svjetskom ratu i u pola stoljeća komunizma, već posebno u posljednjem ratu”, rekao je kardinal. Na Humcu redovnici žive s narodom i promiču i čuvaju kulturne vrijednosti. Na Humcu se Crkva očituje zajedništvom redovnika, naroda i kulturne baštine. Provesti dva dana u povezanosti s jednim svetištem znači osjetiti ritam, osjetiti život u svetištu i u zajednici, istaknuo je kardinal Bozanić, dodajući kako ga je posebno dirnula jedinstvena galerija umjetnina posvećena majkama.
Na pitanje o pomoći Hrvatima koji su u tijeku posljednjega rata našli utočište u Zagrebačkoj nadbiskupiji, kardinal je odgovorio: “Iako su brojni u BiH ostavili sve, sa sobom su donijeli živu vjeru koju su utkali u župne zajednice Zagreba i okolice. Tada je Crkva posvjedočila snažnu solidarnost”. Spomenuo se i proslave Srednjoeuropskog katoličkog dana prije tri godine na Kupresu, kada se ta solidarnost prema BiH manifestirala u zajedništvu osam srednjoeuropskih zemalja. A da je Crkva u Hrvatskoj povezana s Crkvom u BiH svjedoči i drugu godinu zaredom organizirani Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Kardinal je posvjedočio kako u Zagrebačkoj nadbiskupiji imaju jako dobre odnose sa svim biskupijama u BiH, a kada je riječ o konkretnim projektima, nešto više s Banjolučkom biskupijom.
“Želio bih reći da se u Hrvatskoj na vjernike u Bosni i Hercegovini ne gleda kao na ‘neke druge’ koji žive ‘negdje drugdje’. Mi smo jedan narod koji okuplja uglavnom ista vjera, vjera katolička. I to što živimo u dvije zemlje doživljavamo najprije kao bogatstvo, jer se u obje zemlje možemo osjećati među svojima, a onda kao i šansu – jer u susretu jednih s drugima, kao i s drugim narodima i s drugim kulturama, čuvajući i njegujući svoje mnogo toga možemo naučiti i spoznati”, istaknuo je kardinal. Na pitanje otkuda negativne predodžbe, slike i predrasude u javnosti u Hrvatskoj o Hrvatima iz BiH, osobito iz Hercegovine, kardinal je odgovorio da “takvih problema, predrasuda, negativnih primisli i sličnoga nema ako se ljudi susreću. I proslava sv. Antuna na Humcu to nam je snažno posvjedočila. Oko svetišta su se slili hodočasnici ne samo iz Hercegovine već iz Dalmacije i šire, iz BiH i Hrvatske, koji su doživjeli isključivo pozitivna iskustva. Iskustva zajedništva. Tako da priča o ‘našima’ i ‘vašima’ ne stoji”.
“Upućujete mi pitanje koje posljednjih mjeseci često dolaze i od hrvatskih vjernika”, odgovorio je kardinal Bozanić na upit novinara kakav položaj ima Katolička Crkva u Hrvatskoj i događaju li se napadi i kritike da se previše miješa u društveni život. “Pitaju nas zašto toliko blaćenje i tolike laži protiv Crkve. Reći ću i ovdje da je odgovor plod izbora čovjeka koji očito ne želi pripadati narodu nade i biti nositelj Božje istine. Ali jednako tako odgovor je i u nama, jer mi smo članovi ovoga društva”, istaknuo je kardinal Bozanić, poručivši da se i mi, vjernici, trebamo zapitati zašto nismo dovoljno glasni i zašto dopuštamo da se tako olako vrijeđaju naše vrijednosti. Premda je Crkva odijeljena od države, nije i od društva. I Crkva u Hrvatskoj kao i ja, jedan od njezinih pastira, unatoč napadima, nikada se ne smijemo umoriti glede promicanja općega dobra u hrvatskom društvu, istaknuo je zagrebački nadbiskup. Na pitanje ima li još onih koji napadaju Katoličku Crkvu u Hrvata iz redova propalog komunističkog sustava i svjetonazora, i kako se prema njima postaviti, kardinal je odgovorio da smo pedesetak godina živjeli u komunističkom režimu koji je provodio sustavnu ateizaciju, a posljedice toga doba i danas osjećamo. One se očituju u nastojanjima da se Boga stavi na stranu, a promoviraju načini života kao da Boga nema. Crkva je stoga smetnja ako u društvu djeluje na vjersko-moralnoj i odgojnoj razini. Zato se, bez obzira na komunistički mentalitet koji se zadržao u nekim strukturama, Crkva treba postavljati kao ona koja radi za opće dobro društva. Otvorena je svakomu dijalogu koji ide u tom smjeru, i nikada se u tome neće umoriti, poručio je kardinal Bozanić. (ika-žv/sd)