Sydney, (IKA) – U svojoj posljednjoj katehezi, u petak 18. srpnja, đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić mladima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Srbije i Crne Gore okupljenima u Hrvatskom katoličkom centru Gospe od velikoga zavjeta u Blacktownu govorio je o poslanju laika u današnjem svijetu.
Krsna milost suobličenosti Kristu jednaka i zajednička svim kršćanima, u sebi uključuje te sa sobom donosi različite milosne darove. Svaki krštenik primio je neku karizmu, ali za izgradnju i na dobro crkvene zajednice. Svaka služba i svaka karizma je dragocjena, nezamjenjiva i nesvediva na drugu službu ili karizmu, istaknuo je biskup Hranić te podsjetio kako je ministerijalno svećeništvo u službi krsnog svećeništva i oba svećeništva treba promatrati smještene u crkvenoj cj
elini s njihovim specifičnim vlastitostima i nužnim različitostima. Riječ je o dijelovima iste cjeline koja bi se raspala napuštanjem ili umanjivanjem jednoga dijela.
Nadalje, biskup je Hranić istaknuo kako je poslanje svih krštenika, pa i onih koje nazivamo laicima, crkveno, štoviše apostolsko. Njihov apostolat predstavlja “sudjelovanje u samoj spasiteljskoj misiji Crkve” i čini sastavni dio njezina poslanja te ima oznaku crkvenog dostojanstva. Proizlazi iz odnosa vjernika laika prema Kristu, a ne prema zaređenim krštenicima i u jednakoj mjeri pripada crkvenom spasenjskom poslanju kao i apostolat zaređenih krštenika. To znači da oni svoje mjesto u Crkvi i poslanje ne primaju od zaređenih službenika, već od Krista. Poslanje vjernika laika, kao i zaređenih službenika uvijek je eklezijalno. Premda je područje poslanja vjernika laika prvenstveno svijet, njihov identitet i poslanje u istoj su mjeri crkveni kao i identitet i poslanje zaređenih krštenika, rekao je biskup, te podsjetio da kao što i samo ime laik izvorno kaže, upravo oni su Božji narod to jest Crkva.
Novozavjetni tekstovi nazivaju ih svetima, izabranima, učenicima, braćom, ne poznajući nikakvu razliku u stupnju njihova dostojanstva u odnosu na zaređene članove zajednice. Biskup Hranić pritom podsjetio je kako crkveni dokumenti ističu da na vjernike laike po njihovu pozivu spada da traže kraljevstvo Božje baveći se vremenitim stvarima i uređujući ih po Bogu. Od Boga su pozvani da svojim djelovanjem poput kvasca u svijetu pridonesu posvećenju svijeta i da svijetleći svjedočanstvom svoga života, drugima otkriju Krista. Vjernik laik stoga se ugrađuje u poslanje Crkve s obzirom na profani svijet i svjetovna područja života. Živeći u obitelji i uključen u najrazličitija područja materijalnog, kulturnog i društvenog života te suočen i s kršćanstvu stranim, idejnim, filozofsko-religioznim i političnim nazorima, crpi snagu i bogatstvo duha iz sakramenta krsta te nastoji svijet prožimati kršćanskim duhom, rekao je biskup te istaknuo kako svjetovna narav, vlastita laicima nipošto stoga ne isključuje vjernike laike iz unutarcrkvenog života niti znači da bi oni u Crkvi/crkvi trebali/smjeli biti tek dobri i zahvalni primatelji kleričkih usluga, odnosno da bi liturgija, naviještanje, kateheza, uvođenje u kršćansko iskustvo, teologija pripadali isključivo kleričkoj karizmi. Područje rada i djelovanja je široko, dostupno i otvoreno. Na vjernicima laicima je uistinu da prihvate Kristov poziv i ostvare svoje poslanje, kako u Crkvi, tako i u svijetu, zaključio je katehezu biskup Hranić.