Zagreb, (IKA) – “Zakon i ideologija” naslov je komentara Ivana Miklenića objavljenog u najnovijem broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 20. srpnja) u kojem se osvrće na prihvaćanje Zakona o suzbijanju diskriminacije, tj. njegovo usvajanje od strane Hrvatskoga sabora, što prema njegovu mišljenju otvara brojna važna pitanja i sa sobom donosi nepredvidljive posljedice za hrvatsko društvo i njegove aktere. Uz ocjenu kako se iz takvoga ishoda cijeloga slučaja oko spornog ideološkog zakona iščitava neodgovornost, nekompetentnost i neukorijenjenost većine političara i zastupnika Hrvatskoga sabora koji “nisu htjeli ili se nisu usudili ostati ideološki nepristrani”, komentator spominje i neke događaje koji su prethodili usvajanju Zakona, poput stvaranja gotovo mita o njemu od strane pojedinaca i minornih skupina, koji nitko nema pravo analizirati ili raskrinkati, gotovo poistovjećivanje (ne)donošenja toga zakona s (ne)pristupom Hrvatske Europskoj uniji, premda je činjenica, ističe on, “da se tim zakonom europske smjernice zlorabe za promoviranje interesa pojedinih manjih skupina na štetu većine, da se tobožnja ugroženost zlorabi za postizanje nerazmjernog, vrlo snažnog društvenog utjecaja zloporabom zakonodavstva, i to u pluralnom društvu u kojem ne bi smjelo biti nikakve ideološke majorizacije, pogotovo ne zloporabom državnih zakona”. “Činjenica je da sadašnje države članice Europske unije nemaju niti kane donositi takve antidiskriminacijske zakone – što ne znači da toleriraju diskriminaciju. … Nitko normalan u hrvatskom društvu ne želi niti može željeti ikoji oblik diskriminacije ikojeg građanina glede njegova ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, a prihvaćeni zakon u sukobu je s temeljnim vrijednostima hrvatskoga društva u kojem se više od 95 posto građana deklarira vjernicima, a zakon nameće ideološke dogme. Činjenica da su hrvatski političari, čast iznimkama, s tolikim konsenzusom prihvatili ideološki zakon, jasno otkriva da su se otuđili od stvarnoga hrvatskog društva i općega dobra njegovih građana”, zaključuje se u komentaru. Miklenić je upozorio i na iskustvo Češke u čijem je parlamentu ovaj zakon prihvaćen 24. travnja, a na koji je potom 18. svibnja češki predsjednik Vaclav Klaus stavio svoj veto, o čemu, primjećuje komentator, “hrvatski mediji nisu ni slova odnosno riječi javili hrvatskoj javnosti”. Pod naslovom kojim se citiraju riječi češkog predsjednika “Zakon držim suvišnim, kontraproduktivnim” čitatelji mogu pročitati Klausovo pismo predsjedniku Zastupničkog doma Vlčeku kojim je uložio veto na antidiskriminacijski zakon. Objavljena je i izjava koju su u povodu donošenja spomenutog zakona donijele vjerske zajednice u Hrvatskoj.

Iz pregleda najaktualnijih događaja iz života Crkve u svijetu izdvaja se opširni prilog Darka Grdena o dolasku pape Benedikta XVI. u Australiju kako bi s mladima iz cijeloga svijeta proslavio XXIII. svjetski dan mladih dok o životu Crkve u Hrvatskoj, između ostalih priloga lista, govori i naslovni prilog a posvećen je proslavi blagdana bl. Marije Propetog Isusa Petković u Blatu na Korčuli. S predstavljanja novoga dokumenta Komisije “Iustitia et pax” Hrvatske biskupske konferencije “Prava i dužnosti prema vodi i moru” izvijestio je Mihael Sokol. Josip Burja piše o potresnim svjedočenjima hrvatskih misionara i misionarki u službi narodu u Africi i Latinskoj Americi koja su iznijeli tijekom njihova 20. susreta održanog prošloga tjedna u Križevcima.

“Kršćanstvo naspram totalitarnih ideologija i režima” naslov je teksta dr. Tome Vukšića u kojem se objavljuje njegovo razmišljanje uz novoobjavljenu knjigu kardinala Josipa Bozanića “Istina u ljubavi”. Tako u odlomku s podnaslovom “Od fašizma je gori samo antifašizam, a od komunizma samo antikomunizam” Vukšić piše: “Naime, ono ‘anti’ iz naziva antifašizam, koje su na našim stranama komunisti sebi gotovo prisvojili, jedva da ima ikakvo pozitivno značenje jer su komunisti zapravo bili antifašisti jedino po želji i borbi da fašiste svrgnu s vlasti a ne po sustavu pozitivnih moralnih, političkih i životnih vrijednosti”.

O položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, njihovim pravima, opstanku i budućnosti u dejtonskoj entitetskoj strukturi države – dva entiteta za tri naroda – u intervjuu za list progovara sociolog, pravnik i politolog prof. dr. Božo Žepić.

U najnovijem broju uglednoga znanstvenog časopisa Američke akademije znanosti objavljena studija koja pokazuje da se struktura i fiziologija mozga homoseksualaca razlikuje od prosječnoga mozga normalne populacije bila je povod objavljivanju članka “Spolna (dez)orijentacija” kršćanske inicijative “Pro scientia” u rubrici “(Pri)govor znanosti”. Rubrika “Susret” posvećena je mladoj i svestranoj vjeroučiteljici Nikolini Pavlović iz Našica koja je posvjedočila o životu, otvorenom Bogu i vjeri, ispunjenom brojnim aktivnostima na područjima vjerskog, društvenog i kulturnog života u Našicama, usprkos tome što je Nikolina već 18 godina paraplegičarka.
Novinar Vlado Čutura u reportaži čitatelje upoznaje s jadranskim biserom Primoštenom te brojnim aktivnostima, običajima i prigodnim svečanostima župljana župe sv. Jurja.
U svojoj redovitoj rubrici “Mladi mladima” mladi novinari Glasa Koncila pišu o predrasudama i tzv. stereotipima o pojedinim narodima, njihovoj prošlosti i sadašnjosti, a koji su (pre)često bili povod mržnji i netoleranciji među narodima. Koje su bile prve riječi nekadašnje kolumbijske kandidatkinje za predsjednicu Ingrid Betancourt nakon oslobođenja iz 6-godišnjeg zatočeništva u prašumi te što ju je “održalo na životu” tijekom zatočeništva čitatelji mogu otkriti u članku Rafaela Rimića “Čudesna vjera Ingrid Betancourt”.