Banja Luka, (IKA/KTA) – Studijski dan “Obitelj kao zajednica ljubavi” održan je 14. srpnja u dvorani Europske akademije u Banjoj Luci u sklopu trogodišnje duhovne obnove obitelji Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (2006-2009). Pokrovitelj je bila Banjolučka biskupija, a organizator njezin Caritas – Centar za život i obitelj i Europske akademije. Uz bosanskohercegovačke biskupe i svećenike, na susretu su se okupili predstavnici obitelji i članovi župnih pastoralnih vijeća iz župa Banjolučke biskupije. Generalni vikar Banjolučke biskupije i moderator susreta mons. dr. Anto Orlovac u pozdravu je istaknuo i kako se u obiteljima iz kojih potječu četvorica biskupa BK BiH ukupno rodilo čak 48 djece.
Banjolučki biskup Franjo Komarica istaknuo je da se organiziranjem trogodišnjeg programa za obitelj i pripremanja posebnih Studijskih dana na temu obitelji u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci željelo konstruktivno pridonijeti svim naporima koje se poduzimaju s bilo koje god strane da se zaštiti i afirmira ovdašnji čovjek kao bogoliko stvorenje, njegovo dostojanstvo i da se osigura njegova sretna budućnost. I naša zemlja, kao i svaka druga, treba i danas i u budućnosti čovjeka koji je u stanju biti društveni altruist, a ne egoist. Čovjeka koji je u stanju imati obzira prema drugom i drugačijem pored sebe, koji je kadar biti pravedan, koji je u stanju i voljan preuzeti odgovornost i za druge pored sebe. Trebamo čovjeka koji je naučio i na određena odricanja, koji je u stanju uskladiti svoju volju s voljom drugih, istaknuo je biskup Komarica, poručivši da se pogled mora usredotočiti na prastaru, najmanju zajednicu ljudskog roda u kojoj je čovjek od samih početaka svoje povijesti bio oblikovan i odgajan u svom dostojanstvu i svojoj integralnosti – obitelj.
Ravnatelj Caritasa Banja Luka mons. dr. Miljenko Aničić, koji je treće od devetoro djece u svojih roditelja, održao je predavanje “Obitelj u Crkvi kao zajednici ljubavi”, najprije ističući kako kršćanstvo u svojoj biti proizlazi iz temeljne istine da je Bog ljubav. Govorio je zatim o Crkvi kao zajednici ljubavi, o braku i obitelji kao zajednici ljubavi te o ljubavi i institucijama.
“Kršćanski brak ucijepljen je u otkupiteljsku ljubav Krista, glave, prema svom tijelu, Crkvi. Upravo zato, što su bračno zajedništvo muškarca i žene i obitelj uključeni u zajedništvo Krista i Crkve, bračnim drugovima i obiteljima stoji na raspolaganju cijeli niz mogućnosti, koji se ne iscrpljuju u predlošcima normativnog sadržaja. Nije upitno da Crkva stavlja na raspolaganje moralno znanje za orijentaciju; ona upravlja živom tradicijom, koja se pokazala i dokazala u povijesti. Bio bi znak oholosti kad bi se ta tradicija Crkve zanemarila. Pa ipak, da bismo shvatili poslanje Crkve i njezine mogućnosti nužno je pojmiti je iz perspektive događaja križa. To je njezino izvorište i ideja vodilja. Njezin predmet je razapeta povijest života. Crkva je prvenstveno prisutna tamo gdje je pojedinac bezuvjetno suočen s posljednjom dramatikom razmišljanja i življenja. Ona se ne zadovoljava time da pruža dobre motivacije, koje pomažu u podnošenju patnje. Puno više ona pomaže da se pronađu putovi koji mogu izići na kraj s ljudskom lomljivošću. Ako Crkva proizlazi iz tajne križa, onda i ona mora i može smoći snage da bude tamo gdje čovjek dolazi do svojih granica”, istaknuo je mons. Aničić. Banjolučki svećenik dr. Karlo Višaticki, profesor Svetoga pisma na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i deveto od 11 djece u svojih roditelja, govorio je na temu “Obitelj u nauku Benedikta XVI.”. Prikazao je kratku biografiju pape Benedikta XVI. te donio pregled njegovih izjava o braku i obitelji od 2005. godine do danas. “Iz izjava i dokumenata može se vidjeti da Papa zastupa tradicionalni katolički moral i u tom smjeru idu njegovi govori i dokumenti. Osim Svetog pisma Papa navodi dokumente Drugoga vatikanskog sabora, novije crkvene dokumente: Katekizam Katoličke Crkve, Kompendij Katekizma, Kompendij socijalnog nauka Crkve, te isto tako neke dokumente svoga predšasnika Ivana Pavla II. Papa kritizira sve devijacije, istospolne brakove naziva pseudo-brakovima i upućuje na crkveni nauk. Za obitelj su važni kako djeca i njihovi roditelji, tako bake i djedovi koji imaju svoju ulogu u prenošenju katoličkog nauka i odgoja”, kazao je dr. Višaticki. Nakon prezentacije Obiteljskog savjetovališta u Banjoj Luci, dr. Pavao Brajša iz Zagreba, koji je dvanaesto od 13 djece svojih roditelja te živi u braku 46 godina, održao je izlaganje “Brak pred izazovima novog vremena”. Dr. Brajša govorio je i o komunikacijskim tipovima obiteljskog suživota, nekvalitetnim odnosima i komunikacijama u obiteljima te o braku nekada i danas. Zaključio je da u krizi nisu obitelj i brak kao takvi, nego njihova stvarna kvaliteta, i to posebno unutar-bračnih i unutar-obiteljskih odnosa, komunikacije emocija. Nije dovoljno boriti se za institucije braka i obitelji, treba se više baviti i kvalitetom međusobnih odnosa, komunikacije i emocionalnosti u njima. Naše obitelji i brakovi ne trebaju samo krov nad glavom, zaposlenje, više djece i ostale socijalno ekonomske preduvjete bračnog i obiteljskog života. Veoma je važna vertikalna, transcendentna komponenta naših brakova i obitelji, ali se ne smiju zaboraviti osnovna pravila sigurnog preživljavanja u bračnoj i obiteljskoj horizontali, a to su međusobni odnosi, komunikacija i emocije bračnih partnera, roditeljskih partnera, roditelja i djece, zaključio je dr. Brajša.
Predsjednik Vijeća za obitelj BK BiH dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, predstavio je potom knjigu u izdanju BK BiH “Obitelj – zajednica vjere, života i ljubavi” u kojoj se nalaze predavanja s ovog Studijskog dana kao i sa studijskih dana održanih na temu obitljji 2006. u Sarajevu i 2007. u Mostaru.