Banja Luka, (IKA/KTA) – U prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci 11. srpnja započelo je 43. redovno zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine pod predsjedanjem vrhbosanskog nadbiskupa i metropolita kardinala Vinka Puljića. Na zasjedanju, osim svih biskupa BK BiH, sudjeluju i biskupi delegati: Hrvatske BK hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk, Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda kotorski biskup Ilija Janjić i Slovenske BK kanonik iz Ljubljane mons. Anton Rojc. U pozdravu se kardinal Puljić ukratko osvrnuo na susret s redovničkim poglavarima i poglavaricama u BiH u travnju, pohod tajnika Državnog tajništva Svete Stolice za odnose s državama nadbiskupa Dominiquea Mambertija, kao i na neke druge značajne susrete.
Bacajući samo letimičan pogled na stvarnost i javnost kod nas u BiH i u Europi primjećujemo kako sekularni mentalitet na načelima relativizma održava duh lišen svake dubinske dimenzije što je posebno uočljivo kad je riječ o zajedništvu među ljudima i gledanje na čovjeka isključivo kroz prizmu primarnih potreba. Mi, pastiri Crkve, suočavamo se sa stalnim izazovima unutar Crkve i unutar društveno-političkih zbivanja. Svjesni potrebe trajne budnosti pozvani smo kroz radne susrete ujediniti snage kako bi jasnije i glasnije branili slobodu savjesti i čovjekova prava, jer svakom čovjeku treba omogućiti njegovo dostojanstvo i jednakost pred zakonom kako ne bi bio u pravu onaj koji je jači samo zato što je jači”, kazao je kardinal Puljić, zapitavši kako raskrinkati dvostruka mjerila kojima se želi rješavati pitanje budućnosti svakog čovjeka i svih naroda na prostorima BiH te kako u ovom vremenu na najbolji način svjedočiti evanđeoska načela.
Banjolučki biskup Franjo Komarica zaželio je kao domaćin dobrodošlicu svima u grad u kojem je rođen bl. Ivan Merz te kazao da će posebno moliti za papu Benedikta XVI. koji je toga dana slavio imendan. Govoreći o stanju u Banjolučkoj biskupiji, istaknuo da se smanjio broj vjernika za oko 500 osoba. Ponovno je istaknuo da ima više desetaka obitelji koje se i nakon 15 i više godina prisilnog izgona iz rodnog kraja žele vratiti i uporno mole i traže od političara da im se to omogući stvaranjem nužnih preduvjeta za njihov ostanak u rodnom kraju. U nedostatku političke brige za sve potrebne, kao Crkva nastojali smo obnoviti, uz pomoć prijatelja iz inozemstva, nekoliko desetina kuća povratnicima i onima koji su ovdje ostali a siromašni su; otvorili smo nekoliko desetina radnih mjesta, a pri KŠC u Bihaću smo otvorili i osnovnu školu. Ovih tjedana je svečano blagoslovljen i Caritasov dom za šezdesetak starijih osoba u Banjoj Luci; blagoslovili smo dvije filijalne crkve; u tijeku je izgradnja sedam župnih i jedna filijalna crkva; još petnaestak crkava čeka da budu izgrađene ili obnovljene te četiri župna stana i jedan samostan. Trajno se trudimo oko izgradnje žive Crkve, širenja ozračja pomirenja, suživota, međusobnog poštovanja, pravednosti i ljubavi”, istaknuo je biskup Komarica.
Biskup Štambuk prenio je pozdrave biskupa iz Hrvatske i izrazio njihovu bliskost s biskupima u BiH u njihovim traženjima i poteškoćama kao i u brojnim nastojanjima na crkvenom i društveno-političkom planu. Upoznao je biskupe s tijekom nedavno održanog susreta aktivnih misionara i Crkve misionarki u Križevcima. “Pratimo događaje u BiH. Suosjećam s Vama pastirima u vašim mukama, osobito u onim mukama koje su nepreboljene i u sadašnjem hodu na ovim prostorima nakon velike ‘seobe naroda’ u zadnjem ratu, a sigurno je da bez puno domišljanja predstavljaju najteže pitanje vjersko i nacionalno. Istodobno, priznajem braćo, koliko nije lako, a potrebno je, pratiti tolike događaje koji nas danomice zapljuskuju u Hrvatskoj, pa se ponekad čovjek osjeća stranac u vlastitoj zemlji, toliko još više nije lako pratiti, a još manje shvatiti, tolike događaje kojima ste vi izloženi i koji se oko vas događaju. U tom smislu, iskreno bih vas zamolio da imate u vidu koliko vam želimo biti blizu, a s druge strane da razumijete našu ‘udaljenost’ koja nam se od vremena na vrijeme događa”, kazao je biskup Štambuk. Osvrnuo se i na upravo izglasani Zakon o suzbijanju diskriminacije. “Moderno vrijeme – moderni problemi, koji, čini nam se, postaju i predstavljaju svojevrsno – progonstvo Crkve. Dakako, nadamo se da je to samo još jedna ‘promašena investicija’ raznih protivnika visoke vrijednosti najosjetljivije ‘ćelije’ ljudskog društva – obitelji”, istaknuo je biskup Štambuk.
Biskup Janjić upoznao je biskupe s najvažnijim događanjima u konferenciji koja obuhvaća Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo, ističući da je ovih dana konferencija dobila još dva punopravna člana u osobi mons. Đure Gašparovića, osnivanjem nove Srijemske biskupije, i u osobi novoimenovanog zrenjaninskog biskupa Laszla Nemeta koji je 5. srpnja posvećen za biskupa u katedrali u Zrenjaninu. Dodao je da u Subotičkoj biskupiji napreduje izgradnja bogoslovije “Augustinianum” koja će biti jedina bogoslovija na području te konferencije. Mons. Rojc prenio je pozdrave slovenskih biskupa te upoznao biskupe s najvažnijim pitanjima s kojima se susreće Crkva u Sloveniji.
Sudionici zasjedanja na čelu s kardinalom Puljićem i apostolskim nuncijem u BiH nadbiskupom Alessandrom D’Erricom pohodili su na blagdan sv. Benedikta, zaštitnika Europe i oca zapadnog redovništva, samostan trapista u Banjoj Luci. Srdačnu dobrodošlicu zaželjeli su im prior o. Zvonko Topić i njegov rođeni brat o. Tomislav Topić. Biskupima su pokazali prvi originalni sir “Trapist” koji su upravo toga dana proizveli. Na proljeće iduće godine trapisti će obilježiti 140 godina od dolaska u Banju Luku i BiH. U tijeku je pripremanje opširne monografije o ovoj, nekoć slavnoj i najvećoj na svijetu trapističkoj opatiji. Također se obnavlja i oštećena fasada na monumentalnoj crkvi Blažene Djevice Marije, kazao je biskup Komarica koji je subraći biskupima ukazao na značaj tog samostana za Banju Luku, cijelu biskupiju i šire. Biskupi su se zadržali u ugodnom druženju te pohodili trapističku kapelu u kojoj su izmolili litanije i zapjevali “Salve Regina”.