Rijeka, (IKA) – “Hrvatski martirologij XX. stoljeća” don Ante Bakovića predstavljen je u ponedjeljak 23. lipnja u dvorani Filodramatike u Rijeci u organizaciji riječkog ogranka Matice hrvatske i Družbe Braće hrvatskog zmaja. Uz autora, o knjizi su govorili gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, dr. Emanuel Hoško, dr. Juraj Kolarić, prof. Goran Crnković te urednik knjige prof. Mate Rupić.
Riječ je monumentalnom djelu, važnom doprinosu hrvatske historiografije koje se može gledati sa stajališta metodologije i sadržaja, rekao je prof. Crnković, ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci, objasnivši kako će se sva buduća istraživanja vezana uz tu temu morati oslanjati na djelo don Ante. “Djelo je slika događaja i odnosa prema Katoličkoj Crkvi”, istaknuo je, dodavši kako knjiga govori o žrtvama u Domovinskom ratu, ali prvenstveno o velikom broju onih koji su nastradali u II. svjetskom ratu te osobito nakon njega u vremenu kojim je vladala komunistička ideologija.
Na više od tisuću stranica predstavljene su čak 663 biografije, među njima biografije 506 svećenika mučenika, 4 biskupa mučenika, 50 bogoslova, studenata mučenika, 38 sjemeništarca (gimnazijalca) mučenika te o 31 redovnici mučenici. Prof. Crnković pritom je podsjetio na podatak kako je čak 50 % katoličkog klera nastradalo u Banjolučkoj biskupiji. Sve to događalo se jer je trebalo uništiti identitet hrvatskog naroda, a Katolička Crkva uporište je tog identiteta, objasnio je prof. Crnković, dodavši kako je tadašnja komunistička vlast htjela hrvatski identitet zamijeniti ideologijom “bratstva i jedinstva”. “Ova je knjiga argument na vrijeme kada se sustavno htjelo likvidirati Katoličku Crkvu”, rekao je Crnković podsjetivši na franjevca s Viškova Marija Blažića te sušačkog župnika Martina Bubnja, koji su nastradali u doba komunističke vlasti. S njim se složio i gospićko-senjski biskup, rekavši kako djelo predstavlja iskorak u spašavanju naše prošlosti. Podsjetivši na riječi blagopokojnoga pape Ivana Pavla II. da je potrebno ugraditi mučenike u našu “memoriju”, istaknuo je važnost uvođenja blagdana hrvatskih mučenika. Podsjetio je na one koji su služili u tadašnjoj Riječko-senjskoj nadbiskupiji: Srećka Blaževića, Matu Burića, Zvonka Krizmana, Ladislava Šporera i mnoge druge, uključujući i redovnice, ali i ostavio otvoreno pitanje o načinima dolaska do istine i povijesti u vremenu kada prevladavaju optužnice protiv naših ljudi.
S njime se složio i trsatski franjevac povjesničar dr. Hoško, potaknuvši okupljene na promišljanje o postavljanju spomenika našim mučenicima u njihovim rodnim mjestima. S tim u vezi, ukoliko bi se djelo prevelo na engleski jezik i odnijelo u Haag, paraliziralo bi brojne protuhrvatske dokumente, rekao je dr. Hoško.
Govoreći o današnjem vremenu kada se napokon otvoreno može govoriti o komunističkim zločinima, dr. Kolarić upozorio je kako se još uvijek otvoreno veličaju komunistički zločinci. Osvrćući se na razloge obrušavanja komunističkih vođa na Katoličku Crkvu objasnio je da vrijeme kada su došli na vlast nije imalo nijednu instituciju osim Katoličke Crkve. Trebalo ju je ugasiti i proglasiti je zločinačkom organizacijom, rekao je Kolarić.
Pozdrave okupljenima i potporu predstavljanju pismom je uputio riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić.