Zlo više nije moralna kategorija, nego postaje oruđe za neke ciljeve
Đakovo (IKA/BTU )
Biskup Hranić u homiliji na misi na blagdan sv. Antuna u samostanskoj crkvi Presvetog Srca Isusova u Đakovu istaknuo da su kompromisi oko istine jednaki laži, a kompromisi oko moralnih principa jednaki bezobrazluku i nepoštenju koji omogućavaju da nečiji interesi postanu kriterij istine, morala i poštenja te da opravdavaju i legaliziraju pokvarenost i laž
Đakovo, (IKA/BTU) – Đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić predvodio je na blagdan sv. Antuna u petak, 13. lipnja, misu u samostanskoj crkvi Presvetog Srca Isusova u Đakovu. U homiliji biskup Hranić, govoreći o razumijevanju Isusovih riječi i evanđeoskog teksta koji je pročitan, rekao je kako valja pogledati današnji svijet. “Taj je svijet, zapravo, uvijek u krizi zbog grijeha. Ali, svaka epoha daje toj krizi svoje obilježje. Tako se sv. Antun kao propovjednik u svoje vrijeme morao suočavati s bogumilima i njihovim krivovjerjem te heretičkim nastupom unutar Crkve. Danas je zavladala etička kriza. Kao da su se ljudi pomirili s krizom duha i s krizom morala. Više se ne zna sasvim jasno razlikovati dobro od zla. Svatko može imati svoje viđenje stvari. Ljudi smatraju da se sve treba odvijati po interesu i da je moral zapravo usklađivanje interesa. U tu svrhu se vode pregovori, pogađanja, stvaraju ugovori, formiraju strukture da zadrže dogovorenu ravnotežu moći i sl. U sveopću igru interesa uračunata su i određena zla, nepravde, tlačenja, izrabljivanja, podčinjavanja, nametanja sile itd. Ratovi, vojske, oružja i slična sredstva zastrašivanja imaju svrhu da održe ravnotežu interesa. Sve to, doduše, prati cijelu ljudsku povijest, ali danas zadobiva još veće razmjere, jer su mogućnosti znanja i tehnologije porasle. Čovjek je i svoje naravne darove iskrivio i pomiješao ih sa zloćom. Oganj je u ljudskim rukama, vihor je u ljudskim rukama, i oluja je u ljudskim rukama. Ljudi imaju tako moćnu razornu moć u rukama da mogu sve uništiti, pa i sami sebe. Najgore je u svemu to što više ne rasuđujemo po kriteriju – ovo je dobro, a ovo je zlo, nego po kriteriju koliko nam što u kojem momentu može poslužiti za vlastite ciljeve. Zlo više nije moralna kategorija, da bi uvijek bilo zlo i samo zlo, nego postaje oruđe za neke ciljeve. Sa zlom se prave gospodarske i druge računice. To su razmišljanja suvremenog svijeta koji gubi razlikovanje dobra i zla, jer i zlo uračunava u ciljeve svojeg napretka”, rekao je biskup Hranić.
“Oganj dođoh baciti na zemlju, pa što hoću ako je već planuo!” Riječ je o ognju Duha Svetoga. Sv. Luka predstavlja Isusa kao onoga koji će “krstiti Duhom Svetim i ognjem”. “To je oganj otvorenosti za istinu, koja ne trpi poigravanje i trgovanje, prešućivanje, iznošenje poluistina, doziranje i iznošenje informacija u javnost već prema tome koliko, kako i kada nama ili nekome drugome to odgovara; to je oganj koji ne podnosi upotrebu istine kao oružja i moći kojim se nekome prijeti; oganj o kojemu govori Isus je oganj etičnosti i moralnosti, koji ne prihvaća da dobro bude ono što u danom momentu odgovara našim interesima i ciljevima, a da zlo bude ono što se protivi našoj komotnosti i sebičnosti; to je oganj ljubavi i zauzetosti za pravdu i pravičnost, za poštenje i poštene odnose, koji ne trpi nepravdu, varanje, lakomost, mito, korupciju, prljave podzemne igre i poigravanje ljudima; to je oganj koji ne podnosi dogovaranje oko istine i moralnih principa te kompromise u pitanjima istine i morala, jer su kompromisi oko istine jednaki laži, a kompromisi oko moralnih principa jednaki bezobrazluku i nepoštenju koji omogućavaju da nečiji interesi postanu kriterij istine, morala i poštenja te da opravdavaju i legaliziraju pokvarenost i laž; to je oganj opredjeljenja za one prave vrijednosti što se ne mogu iznijeti na tržište, o kojima se ne možemo pogađati, koje su vječne, ali koje traže obraćenje srca, koje traže novo srce ljubavlju ražareno”, rekao je biskup Hranić.
Govoreći o istinskoj ljubavi biskup Hranić je rekao kako u njoj nema kontradikcija i sukoba, a različitosti, različiti pogledi i interesi bivaju ugrađeni u potpunije sagledavanje cjelovite istine, u odustajanje od sebičnosti i egoizma, u veći stupanj solidarnosti i osjećaja za drugoga te u plodno zajedništvo i skladan život. “Ako nema ljubavi, nema niti opredjeljenja. Koliko može trajati opredjeljenje za nekoga bez prave ljubavi, potvrđuju nam žalosne statistike rastavljenih brakova te sve češće uočavamo da se u brak ide ne iz iskrene ljubavi prema drugoj osobi, nego radi sebe, iz sebičnih motiva, radi ostvarenja vlastitih ciljeva i interesa. I jasno je da takav brak mora doći u krizu i da lako može propasti”, rekao je biskup Hranić.
“Bog je moja najveća vrednota. Baš kao što je bio i za sv. Antuna. Ljubav i vjernost prema Bogu nisu mu dopuštale da bude osrednji i mlak, da bude komotan, nego su od njega zahtijevale dosljedno opredjeljenje, te proročku hrabrost, odlučnost i ustrajnost. Samo hrabri ljudi mogu ljubiti do kraja ne žaleći sebe; samo hrabri mogu pokrenuti druge, suprotstaviti se laži i svjedočiti istinu. I zato smo danas ovdje. Pokrenula nas je svjedočka hrabrost sv. Antuna. Došli smo moliti ga da nam bude zagovornik i da nam izmoli onu snagu Duha i ljubavi, onu gorljivost kojom je on bio nošen, te da se ne bojimo biti usamljeni, da se radi zauzetosti za Isusove vrednote i za istinu ne bojimo biti u javnosti i u medijima, ako treba, i šibani ismijavanjem i omalovažavanjem, krivim optužbama i podmetanjima, proglašavanjem da smo konzervativni, kao što se niti Ante u svoje doba i u svojim životnim okolnostima nije bojao, nego je baš u takvim trenucima rastao u vjeri i još potpunijem predanju Bogu”, poručio je biskup Hranić.