Požega, (IKA) – “Gostoprimstvo Katoličke Crkve prognanim slovenskim svećenicima u Požegi (1941-1942)”, naziv je knjige požeškog biskupa Antuna Škvorčevića koja je predstavljena 10. lipnja u Dvorani bl. Alojzija Stepinca u Požegi. To je ujedno prva knjiga iz Povijesne biblioteke Požeške biskupije. Uz autora o knjizi su govorili prof. dr. Juraj Kolarić te prof. Mato Nosić. Dr. Kolarić podsjetio je kako je u jednom teškom trenutku povijesti slovenske Crkve zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac spasio svećenike koji su bili protjerani od nacista i koji su trebali završiti u koncentracijskim logorima diljem Njemačke. “Nadbiskup Stepinac se založio kod tadašnjih vlasti da se svećenici pošalju u Hrvatsku jer su ovdje potrebni. Preko diplomatskih kanala učinio je nešto što se u tadašnjoj Europi nigdje nije moglo učiniti. Dio tih svećenika, njih 111, u srpnju 1941. godine došlo je u požešku kolegiju, a ostatak je došao u orfanotrofij u Zagreb. Bili su razmješteni po cijeloj Zagrebačkoj nadbiskupiji na 365 župa. Od 1941. do 1945. godine na prostoru nadbiskupije ostalo je 362 svećenika, neki su se vratili, a neki su ostali sve do svoje smrti”, kazao je dr. Kolarić istaknuvši da je knjiga biskupa Škvorčevića po broju stranica mala, ali značajna u rasvjetljavanju toga dijela, do sada, neistražene povijesti. Ovo djelo, dodao je, još će više Sloveniju približiti Hrvatskoj i slovenski katolički narod hrvatskom katoličkom narodu. “Rad biskupa Škvorčevića stavlja katoličke Hrvate i katoličke Slovence u posve novi odnos i doprinosi objektivnijem poznavanju povijesti Hrvata i Slovenaca. U onom vremenu Hrvati su svoje kršćanstvo pretvorili u ljubav prema drugima i u krepost gostoljubivosti kako se ističe i u samom naslovu, a o kojoj se govori i u poslanici Hebrejima da su neki, a da nisu znali svojom gostoljubivošću pogostili čak i anđele”, kazao je prof. Kolarić. Prof. Nosić istaknuo je da je knjiga napisana u maniri pravog iskusnog povjesničara s puno izvora. Kao takva, ona krči putove sređivanja stanja mnogobrojne arhivske građe nakon Drugoga svjetskog rata. Podsjetio je na povijesne okolnosti u kojima je došlo do progona slovenskih svećenika iz Štajerske koju su nacisti željeli pretvoriti u pravu njemačku zemlju gdje nije bilo mjesta za ostale. Prvi na udaru su se našli svećenici, zatim pravnici, učitelji te ostali intelektualci. Biskup Škvorčević govorio je o nastanku knjige. Između ostalog podsjetio je kako je smatrao svojom dužnošću nakon što su se uselili u zgradu kolegije koja gotovo 300 godina pamti sve ono što se događalo u Požegi da joj vrati ono dostojanstvo koje joj pripada. U njoj se tako među ostalima uredila i prostorija za staru povijesnu biblioteku i arhiv u koji su smještene knjige i građa koja je pronađena u crkvi Sv. Terezije, a koja je pripadala kolegiji. Među arhivskom građom biskup je pronašao i materijale o prognanim slovenskim svećenicima u Požegi. U prigodi 65. obljetnice njihova dolaska u Požegu priređeno je prigodno predavanje i izložba za Stepinčevo prošle godine kojem je nazočio i mariborski nadbiskup Franc Kramberger. On je tom prigodom u crkvi Sv. Lovre predvodio zahvalno euharistijsko slavlje. „Nadbiskup Kramberger mi je spomenuo da bi volio da taj materijal na neki način predstavimo i kod njih, a kada je najavio da žele sa svojim svećenicima doći u Požegu, pohoditi te tragove dobrote i plemenitosti bl. Alojzija Stepinca ali i šire, ponovno je zamolio da ponovno postavimo izložbu arhivske građe. Smatrao sam da je bolje da ono što imamo još nadopunimo i napišemo malu knjižicu koju ćemo im svakome moći dati kako bi pamtili što su bl. Alojzije i Požega učinila u onim teškim vremenima za Slovence i njihove svećenike. Ova knjižica željela je posvjedočiti i ovdje iz Požege o veličini duha bl. Stepinca koji je u onim tmurnim vremenima ovdje u Hrvatskoj otvarao prostore duha i u toj duhovnoj plemenitosti primao toliki broj svećenika”, istaknuo je biskup Škvorčević koji je podsjetio na zanimljive izvore koje je pronašao i koji su ga ponukali na pisanje knjige. Pored crkvenih izvora, zapisa hrvatskih i slovenskih svećenika tu su i dokumenti tadašnjih državnih vlasti NDH, Državnog ravnateljstva za ponudu, otpusnice iz logora i dr. „Kroz to djelo ljubavi koje su nadbiskup Stepinac i toliko drugi učinili za prognane slovenske svećenike želimo probuditi zajedništvo između dviju Crkava u Sloveniji i Hrvatskoj ali i između dvaju naroda. Smatram da je ovo iskustvo koje se dogodilo u Požegi toliko jako da Požega smije biti ponosna što joj je nadbiskup Stepinac pomagao da u ono mračno vrijeme bude točka svjetla u kojoj su toliki prognanici našli razumijevanje i prihvaćanje”, zaključio je biskup Škvorčević.