Vatikan, (IKA) – U međunarodnoj zajednici mora postojati zrela solidarna svijest da je hrana opće pravo za svakog čovjeka, bez razlika i diskriminacije, kaže se to u dokumentu Papinskoga vijeća za pravdu i mir o prehrambenome stanju u svijetu, objavljenom u prigodi održavanja međunarodne konferencije UN-ove Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) koja je održana u Rimu od 3. do 5. lipnja. U godini obilježavanja 60. obljetnice Povelje o ljudskim pravima, svjetska prehrambena kriza “ugrožava osnovno pravo svake osobe da ne strahuje od gladi”, istaknuo je kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik toga Papinskoga vijeća, tražeći zajedničko i stvarno zauzimanje svih država u poštovanju prava na hranu. U dokumentu se ističe kako je “nahraniti gladnoga” etički imperativ za Crkvu i u skladu je s naučavanjem njezina utemeljitelja. Dokument nabraja niz uzroka koji su izazvali rast cijena prehrambenih proizvoda: neostvareni urod žitarica zbog klimatskih uvjeta, povećanje cijene električne energije što se odrazilo na troškove poljoprivredne proizvodnje, porast cijene nafte usmjerio je poljodjelstvo na proizvodnju žitarica od kojih se dobiva biogorivo, čime se umanjilo površine za uzgoj kultura za prehrambenu namjenu, i kao posljednje, dokument optužuje ponašanje međunarodnih ulagača zbog špekulacije oko cijena osnovnih dobara. Ništa manje nisu krivi, prema dokumentu, strukturalni čimbenici, na prvome mjestu veća potražnja od ponude na međunarodnome tržištu prehrambenih proizvoda, izazvana gospodarskim politikama razvijenih gospodarstava i međunarodnih financijskih ustanova u zemljama u razvoju. Napose se osuđuje politike primijenjene u zemljama u razvoju koje su podupirale uzgoj izvoznih prehrambenih proizvoda, osiromašujući male poljodjelce slabljenjem njihove prehrambene neovisnosti, kaže se u dokumentu. Posljedice toga su dramatične, upozorilo je Papinsko vijeće za pravdu i mir: prema procjeni Ujedinjenih naroda do 2015. godine bi u svijetu bilo oko milijardu i 200 milijuna gladnih. Dokument se ne zaustavlja na analizi stanja, nego nudi odgovore na krizu. Što je prije moguće valja se suočiti s problemom na dugoročnom planu koji će ukloniti strukturalne uzroke. Potreban je istinski novi plan za prehranu koji će omogućiti “preporod poljoprivrede”, poduprt mjerama za povećanje proizvodnje hrane u svijetu. Prije svega treba pomoći poljodjelcima u zemljama u razvoju da proizvode više te njihovim proizvodima omogućiti pristup tržištu; treba istovremeno provoditi agrarnu reformu da poljodjelci postanu zemljišni vlasnici. Papinsko vijeće napominje kako bi razvijene zemlje na slijedećem skupu osam gospodarski najrazvijenijih zemalja, takozvanih G-8 u Japanu morao preispitati program proizvodnje biogoriva imajući u vidiku kontekst nestašice poljoprivrednih proizvoda. Jer je, pojašnjava se u dokumentu, nezamislivo smanjivati količinu poljoprivrednih proizvoda namijenjenih prehrambenome tržištu u korist drugih, premda opravdanih, ciljeva koji su u opreci s osnovnim pravom na hranu. U tom smislu upozorava se kako politike najvećih proizvođača biogoriva poljoprivredno zemljište namjenjuju za proizvodnju biogoriva, služeći se poticajnim mjerama koje su oprečne poštenom razvoju tržišta. Stoga se Sjedinjenje Američke Države i Europu poziva da ponovno obrađuju površine koje su ovih godina bile zapuštene. Dokument ističe kako je sadašnja prehrambena kriza također izazvana financijskom špekulacijom oko sirovina, stoga zahtijeva reguliranje financijskih mehanizama koji utječu na ostvarivanje osnovnoga prava svakoga ljudskoga bića na prehranu. Dokument na kraju kritizira pretpostavku kako je prehrambena kriza izazvana demografskim rastom. Zemlje članice FAO-a obvezale se su se u završnoj deklaraciji sa summita u Rimu da će unatoč prehrambenoj krizi do 2015. prepoloviti broj gladnih u svijetu te obećale izdvojiti više od 6,5 milijarda dolara radi suzbijanja gladi i siromaštva. U dokumentu se ističe i da hrana “ne smije biti sredstvo gospodarskog i političkog pritiska”. U svezi s bolnim pitanjem biogoriva koje neki smatraju djelomice odgovornim za naglo poskupljenja hrane, summit poziva na “daljnje istraživanje” te nove vrste energije. U svijetu danas oko 850 milijuna ljudi u svijetu trpi glad, a sadašnja kriza ugrožava još 100 milijuna ljudi.