Zagreb, (IKA) – Svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba svečano je proslavljena u subotu 31. svibnja kada se ujedno slavi Dan grada Zagreba. Svečano misno slavlje u zagrebačkoj katedrali i procesiju od katedrale do Kamenitih vrata predvodio je predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), predsjednik Mađarske biskupske konferencije ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup kardinal Peter Erdö. U koncelebraciji su bili apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, varaždinski biskup Josip Mrzljak, zagrebački pomoćni biskupi Vlado Košić, Valentin Pozaić i Ivan Šaško, tajnik Apostolske nuncijature mons. Henrik Mieczyslaw Jagodzinski, generalni tajnik HBK Vjekoslav Huzjak, generalni vikar Vojnog ordinarijata Josip Šantić, te stotinjak svećenika među kojima su bili provincijali, kanonici, župnici i vikari zagrebačkih župa.
Na početku mise u ime biskupa, svećenika, redovnika i redovnica te Kristovih vjernika laika dobrodošlicu kardinalu Peteru Erdöu uputio je kardinal Josip Bozanić. Istaknuo je kako on dolazi iz susjedne Mađarske s kojom nas vežu mnoge povijesne činjenice u crkvenom i društveno-političkom pogledu. Sveti Ladislav, prvi ugarsko-hrvatski kralj, utemeljio je Zagrebačku biskupiju, a naše Crkve bilježe dugo zajedničko povijesno razdoblje. Kardinal Bozanić je pozdravio i ostale biskupe i nadbiskupe, gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića, te sve Zagrepčane i hodočasnike. Kardinalu Erdöu, u znak zahvalnosti i kao trajni spomen na ovo slavlje, darovana je autorska kopija originalne slike Majke Božje od Kamenitih vrata s posvetom.
Kardinal Erdö je misno slavlje započeo na hrvatskom jeziku. Na početku propovijedi zahvalio je kardinalu Bozaniću na pozivu da zajedno s vjernicima proslavi tu svetkovinu i da zajedno moli majčinski zagovor Blažene Djevice za cijeli ovaj grad. “Sa sobom donosim također srdačne pozdrave mađarskih katolika koji časte Bogorodicu kao našu zaštitnicu. Djeca smo iste Majke, a na osobit način mi Mađari i Hrvati, dva bliska naroda, povezana zajedničkom poviješću i našim kršćanskim vrijednostima”, rekao je na hrvatskom jeziku kardinal Erdö. Potom je kardinalovu Erdö propovijed nastavio čitati generalni tajnik HBK Vjekoslav Huzjak. U propovijedi je predsjednik CCEE-a istaknuo, da je Božja milost moćna, sposobna preobraziti život svih ljudi. U tijeku povijesti Crkve čovjek se, preobražen milošću na sliku Kristovu, očituje u raznim oblicima. Dvadeseto je stoljeće bilo stoljeće velikoga razvoja, širega priznavanja sloboda i ljudskih prava u pojedinim krajevima svijeta; stoljeće koje je za velik broj naroda donijelo veliku slobodu ili čak suverenost, kao i mnoštvo demokratskih vrijednosti. Taj je napredak, pod stanovitim vidicima, prisutan i u razvoju zajednice naroda u Europi. Kada su 1957. Rimski sporazumi započeli zbilju koja se danas zove Europska unija, velik je broj kršćana bio zauzet u tome djelu, koje je – od samih početaka – pružalo i nastavlja pružati okvir za miroljubiv suživot ili, štoviše, za pomirenje među narodima. U tome smislu i mi ovdje u srednjoistočnoj Europi imamo priliku, koju nam daje Božanska Providnost, s bratskom simpatijom gledati druge narode i pročišćavati svoj spomen, kao što je rekao Sluga Božji, papa Ivan Pavao II. Mi, katolici, imamo mogućnost pružiti svjedočanstvo o tome pomirenju koje može postati stvarateljska snaga i na društvenoj razini, poručio je kardinal Erdö, te podsjetio kako je povijest dvadesetoga stoljeća i krvava povijest. Najokrutniji ratovi, najstrašniji genocidi, najužasnije nepravde i diskriminacije obilježavaju to posljednje stoljeće. I u novije se vrijeme, barem u zapadnome svijetu, očituju zabrinjavajući znakovi slabosti u intelektualnome razmišljanju te znakovi poteškoća u donošenju životnih odluka, kao što su: izbor zanimanja, svećeničkoga ili redovničkoga zvanja, braka i drugo. Prisutni su također tragovi relativizma koji prijeti opasnošću da se slobodu liši njezina pozitivnog sadržaja i da se od nje stvori puko formalno načelo. Takva sloboda, bez uvjerenja i prianjanja uz istinu i objektivne vrijednosti, onkraj svih mogućih i nestalnih užitaka ovoga života, često, u konačnici, izaziva razočaranje, gorčinu i očaj. U teškim godinama Drugoga svjetskog rata i komunističkoga progonstva, pojedini su veliki crkveni predstojnici naših krajeva pružili ohrabrujući nauk za cijele narode, štoviše – za sveopću Crkvu. Kardinal Erdö je u tome kontekstu podsjetio na blaženog Alojzija Stepinca, kardinala i nadbiskupa ovoga grada, koji se, kako je rekao, tijekom rata borio za prava progonjenih i diskriminiranih, izazivajući gnjev nacizma. Nakon rata, usprkos pokušajima da ga se udalji od Petrove Stolice, ostao je uvijek vjeran Katoličkoj Crkvi i nasljedniku svetoga Petra. Zbog toga je trpio sužanjstvo i bio izoliran niz godina. I konačno je, teško bolestan zbog patnja koje je podnio u uzništvu, bio zacijelo otrovan. Neustrašivi ispovjedalac vjere svoje je svjedočanstvo zapečatio svojim mučeništvom. “Nedavno sam vidio jednu fotografiju koja ga prikazuje pred komunističkim sudom 1946. godine. Iz njegova ozbiljna lica, iz njegovih otvorenih i mirnih očiju, iz njegova uspravna stava može se iščitati njegova spremnost da bude vjeran sve do smrti”, istaknuo je kardinal Erdö te podsjetio na snažnu sličnost između te fotografije i fotografije kardinala Jozsefa Mindszentya koja je snimljena dvije godine nakon toga na sudištu u Budimpešti. Kardinal Mindszenty, nešto stariji od svoga hrvatskoga subrata, sjedi jednako tako uspravan i svojim dubokim očima, prodornim pogledom dopire sve do srdaca onih koji ga promatraju i u ovo naše vrijeme. Uistinu je ispravmo što se papa Pio XII. u svojemu glasovitom apostolskom pismu koje započinje riječima “Dum maerenti animo”, 29. lipnja 1956., prigodom petstoljetne obljetnice apostolskoga pisma koje je Kalikst III. uputio narodima istočne Europe, obratio kardinalima Jozsefu Mindszentyu, Alojziju Stepincu i Stefanu Wyszynskomu te svim biskupima, klericima i laicima zemalja Srednjoistočne Europe. Trojica velikih biskupa, spomenutih u papinskome pismu, bi li su iznimni svjedoci vjere. Njihove osobnosti i njihova svjedočanstva, njihova duhovna baština povezuju narode naših zemalja i tvore veliko vrelo bratske povezanosti među katolicima. Dok ove godine slavimo desetu obljetnicu beatifikacije blaženoga kardinala Stepinca, molimo njegov zagovor za nas, biskupe i svećenike naših zemalja, kako bismo mogli služiti Kristu, njegovoj Crkvi i svim ljudima u strpljivoj i radosnoj sigurnosti evanđeoske istine otvorena srca i srca koje je spremno oprostiti. Molimo za njegov zagovor za hrvatski i mađarski narod, da bi se mogli hraniti Kristovom životnom snagom i naći ispravan put kršćanskoga života u našemu tako složenom svijetu, istaknuo je kardinal Erdö.
Osvrćući se na blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, kardinal Erdö je istaknuo kako naši narodi, naši gradovi promatraju Djevicu Mariju kao svoju majku i zaštitnicu. I to s pravom. Jer jedna majka može imati više sinova. I ti su sinovi istinska braća. Stoga je završavajući propovijed na hrvatskom jeziku, kardinal sve preporučio zagovoru i majčinskoj zaštiti Djevice Marije, Majke grada Zagreba i zaštitnice Hrvatske, Velike Gospe Mađara (Magna Domina Hungarorum) i Majke cijele Europe, da štiti naše narode i naš kontinent te da nam udijeli novu životnu snagu za ovo novo stoljeće.
Nakon mise vjernici predvođeni kardinalima i biskupima u procesiji su se sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata uputili od katedrale, Bakačevom i Radićevom ulicom do Kamenitih vrata, gdje je slika stavljena na mjesto, a gradonačelnik Zagreba Milan Bandić zapalio zavjetnu svijeću.
Molitvu “Pod obranu Tvoju” na mađarskom je izrekao kardinal Erdö, a posvetnu molitvu Majci Božji od Kamenitih vrata koja se izriče svake godine na ovaj blagdan i na ovom mjestu, izrekao je kardinal Josip Bozanić.