Istina je prava novost.

Nemjerljiv doprinos fra Karla Balića proučavanju škotističke filozofije

Drugog dana međunarodnoga znanstvenog skupa "Hrvatski škotizam XX. stoljeća" sudionici posjetili Katune, rodno mjesto fra Karla Balića, najvećeg hrvatskog škotiste 20. stoljeća, gdje je slavljena misa koju je predvodio nadbiskup Barišić i održana prigodna komemoracija

Katuni, (IKA) – Drugoga dana međunarodnoga znanstvenog skupa “Hrvatski škotizam XX. stoljeća”, u srijedu 28. svibnja, sudionici skupa posjetili su Katune, rodno mjesto fra Karla Balića (1899.-1977.) najvećega hrvatskoga škotiste XX. stoljeća. U župnoj crkvi Posrednice svih milosti, gdje je i pokopan fra Karlo Balić, koncelebrirano misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. U koncelebraciji je bilo više od trideset svećenika predvođeni provincijalima franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Željkom Tolićem, Hrvatske franjevačke provincije Svetih Ćirila i Metoda fra Željkom Železnjakom i predsjednikom PAMI fra Vincenzom Battaglia. Pozdravivši provincijale i sve sudionike skupa i slavlja, nadbiskup je izrazio radost što su drugoga dana visokoga znanstvenog skupa svi sudionici željeli posjetiti fra Karlovo rodno mjesto i njegov grob. Nadbiskup Barišić podsjetio je na važnost obljetnica, jubileja u životu pojedinca i zajednice, tako i ovoga kojim se obilježava sedamstota obljetnica smrti bl. Ivana Duns Škota te trideset i prva obljetnica smrti najvećega hrvatskog škotista dvadesetog stoljeća o. Karla Balića. U svojoj je propovijedi govorio o neki crticama iz života o. Balića koje su se duboko urezale u sjećanje svih onih koji su ga dobro poznavali te ponos koja ih je obuhvaćala. Fra Karlo je u Katunima još kao dijete od svojih roditelja primio pravi kršćanski odgoj, vjeru i ljubav prema Bl. Dj. Mariji. U Franjevačkom sjemeništu i gimnaziji u Sinju, u novicijatu na Visovcu i studiju filozofije i teologije u Zaostrogu i Makarskoj, uz pomoć svojih profesora i odgojitelja, izrastao je u zreloga i karakternog čovjeka, pravoga rodovnika i uzornoga svećenika. Dao je nemjerljiv doprinos proučavanju s jedne strane škotističke filozofije, a s druge proučavanju mariologije i širenju štovanja Bl. Dj. Marije u svim europskim i drugim državama svijeta, naglasio je nadbiskup Barišić u svojoj propovijedi dodavši: „Fra Karlo je svojim životom i djelom ponos svoje župe i provincije, domovine i naše mjesne Crkve, ali i univerzalne Crkve”.
Na kraju misnoga slavlja, koje je svojim pjevanjem uljepšao mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Danke Žaper, komemorativni govor o Karlu Baliću održao je fra Gabrijel Jurišić umirovljeni profesor Franjevačke klasične gimnazije u Sinju. U svome je govoru podsjetio na fra Karlove početke u rodnoj župi Katuni-Kreševo i slavlje mlade mise na Veliku Gospu 1923. god., čime je završen privi dio njegova života, tj. odgoja, školovanja i svećeničkog ređenja. Govoreći o drugom dijelu njegova izuzetno bogatog života istaknuo je studij na Sveučilištu u Louvainu (Belgija), koji mu je omogućio da postane ne samo profesor teologije u svojoj Provinciji Presvetog Otkupitelja u Makarskoj, nego da se specijalizira i uskoro postane jedan od vodećih europskih škotista i mariologa. Franjevački je red 1938. godine utemeljio “Zavod za kritičko izdavanje djela Ivana Duns Skota” (Commissio operibus loannis Duns Scoti critice edendis) kojemu je fra Karlo imenovan predsjednikom i glavnim organizatorom posla. Prikupio je brojne znanstvenike iz cijeloga svijeta i tako uzorno vodio sve istraživačke radove da je glasoviti mons. Gerard Philips ustvrdio da je ta Balićeva Komisija “tvornica i laboratorij najboljih znanstvenih djelatnika i istraživača skolastičke filozofije i teologije uopće”. Rezultat su njegovih nastojanja tri međunarodna škotisička kongresa (u Rimu, Oxford-Edinburgu i Beču) i šest debelih svezaka “opera omnia” bl. Ivana Duns Škota (1950.-1973.). S fra Karlom su radili i mnogi hrvatski fratri, a Zavod djeluje i danas. Osnovao je Franjevačku marijansku komisiju (1947.) koja je prerasla u Međunarodnu marijansku akademiju, a poslije je dobila naziv „papinska” (1959.). Fra Karlo je s tisućama znanstvenika iz cijeloga svijeta održao sedam međunarodnih kongresa i objavio 70 svezaka s više od 1500 studija. Pokrenuo je “Antunovske tjedne” u Rimu i Padovi, uvelike pridonio proglašenju dogme o Marijinu uznesenju na nebo te dao veliki doprinos Drugom vatikanskom saboru, kazao je fra Gabrijel te podsjetio na brojna priznanja i nagrade koje je fra Karlo primio. “Međutim, najljepše i najveće što je fra Karlo dobio je pismo, što mu ga je pred smrt uputio papa Pavao VI.”, naglasio je te Papino pismo pročitao u cijelosti. U pismu se, između ostaloga, kaže: “Ljubljeni Sine! Ovim pismom želimo Ti od srca izraziti baš ovo Naše veselje i veliku utjehu. Naime, u ime cijele Katoličke Crkve, kojoj po Božjoj volji stojimo na čelu kao zamjenik svetoga Petra, želimo i Tebi posvjedočiti od kolike su vrijednosti, po našem mišljenju, Tvoja mnogovrsna djela, oko kojih si se trudio i nadasve pohvalnim žarom tolike godine vršio. Dakako, htjeli bismo da Te, pouzdavajući se u Božje milosrđe, u ovom času posebno ohrabruje i podržava svijest da si svoj život zaista korisno proživio i svoje djelo sretno priveo kraju”.
Na kraju je riječ zahvale nadbiskupu Barišiću, fra Gabrijelu i svim sudionicima skupa i misnoga slavlja uputio župnik don Većeslav Šupuk najavivši novi projekt širenja župne crkve kojoj je temelje “dao” sam fra Karlo. Potom su se sudionici slavlja pomolili na Balićevu grobu.
Skup, koji se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, organiziraju Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu i Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu uz suradnju Južnoslavenske Konferencije provincijala OFM, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Papinske međunarodne marijanske akademije i Međunarodne škotističke komisije iz Rima. Skup se održava u Zagrebu, Katunima i Splitu od 27. do 29. svibnja u godini kad se obilježava 700.-ta obljetnica smrti franjevca, teologa i filozofa Ivana Duns Škota.