Rim, (IKA) – Na početku svoga devetoga putovanja u Italiji papa Benedikt XVI. pohodio je 17. svibnja Savonu, gdje su ga dočekali predsjednik Talijanske biskupske konferencije genovski nadbiskup kardinal Angelo Banasco i mjesni biskup Vittorio Lupi. Sveti Otac odmah se uputio u svetište Naše Gospe od milosrđa, gdje se pomolio i na oltar položio Zlatnu ružu, visoko papinsko priznanje. Gospa se u Savoni ukazala se godine 1536., kada je zbog teškoga gospodarskog stanja broj gradskih stanovnika s 36.000 spao na 8000. Gospa je, ukazavši se, izgovorila “milost a ne pravda”, stoga svetište nosi ime Naše Gospe od milosrđa.
Zatim je Papa predvodio misno slavlje na Narodnome trgu s više od 30 tisuća vjernika. U homiliji se osvrnuo na čitanje o objavi Božjega imena: “Bog milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjernošću”. Ove su riječi jučer danas i uvijek istinite. Ime Božje je milosrđe, milost, vjernost, podsjetio ja Papa. Tim se imenom Djevica predstavila u Savoni: Gospa milosrđa, a jer je Isusova Majka, ona je “ljudsko lice božanskoga milosrđa”. U tome je bit čitavoga kršćanstva, jer je to bit samoga Boga. Bog je jedan ukoliko je sve i sama ljubav, a budući da je ljubav onda je otvaranje, prihvat i dijalog; u odnosu prema nama, grešnim ljudima, on je milosrđe, dobrohotnost, milost i praštanje. Bog je sve stvorio za život, a njegova je volja uvijek i samo život, poručio je Benedikt XVI.
Govoreći o Marijinu ukazanju u Savoni, rekao je da je papa Pio VII. nerazrješivo vezan uz Gospino svetište, a građanima Savone zahvalio je na hrabrosti u potpori zatočenome papi. Ta tamna stranica europske povijesti je snagom Duha Svetoga postala bogata poukama. Uči nas hrabrosti u sučeljavanju s izazovima svijeta: materijalizmom, relativizmom i laicizmom; da nikada ne popustimo kompromisima, po cijenu osobne opasnosti poradi vjernosti Gospodinu i njegovoj Crkvi. Vedra odlučnost Pija VII. poziva nas da u kušnjama ufanje u Boga očuvamo nepromijenjenim, svjesni da On, premda dopušta teške trenutke za svoju Crkvu, nikada ju ne napušta. Gospino ukazanje u teškim vremenima za grad te užasno iskustvo Petrova nasljednika naraštajima našega doba prenosi poruku nade; hrabre nas da imamo povjerenja u sredstva milosti koja nam Gospodin u svakoj okolnosti stavlja na raspolaganje: to su molitva, sakramenti i djela milosrđa, rekao je Papa obraćajući se bolesnima i zatvorenicima. Potom je potaknuo mlade obitelji da u domu zajednički mole s djecom koja se spontano obraćaju Isusu i Gospi. Papa je ohrabrio svećenike i redovnike, a mlade je potaknuo da se ne boje ići protiv duha vremena.
Nakon mise uslijedio je privatni posjet prostorijama u Biskupskoj palači u kojima je Napoleon od 1809. do 1812. zatočio papu Pija VII., koji je unatoč tome uspio spriječiti sazivanje crkvenoga sabora koji bi Napoleonu omogućio da bez papina odobrenja imenuje biskupe. Benedikt XVI. ponovno je istaknuo kako nas iskustvo Pija VII. “poziva da se uvijek povjeravamo zagovoru i Marijinoj majčinskoj pomoći”.
Papa je zatim krenuo u svetište Naše Gospe čuvarice u brdima iznad Genove, zbog lošega vremena automobilom a ne helikopterom kako je bilo predviđeno, gdje je prenoćio.