Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. je usredotočio svoju katehezu današnje opće audijencije na anonimnog grčkog mističnog pisca Pseudo Dionizija Areopagitu, koji je živio i djelovao najvjerojatnije u petom i šestom stoljeću. Papa je izrazio svoju blizinu kineskom narodu, posebno žrtvama i nastradalima u potresu u provinciji Sečuan.
Papa je pozvao tridesetak tisuća hodočasnika okupljenih na Trgu Sv. Petra da mu se pridruže u žarkoj molitvi za one koji su u toj strašnoj prirodnoj nepogodi izgubili svoje živote i potvrdio da je duhovno blizu njihovoj rodbini i nastradalima kao i beskućnicima. “Za sve njih zazivamo dragog Boga da ih okrijepi u mukama i poda hrabrost svima koji se brinu za pružanje hitne pomoći”, istaknuo je Papa u svome apelu.
Lik nepoznatog autora brojnih djela Pseudo Dionizija potaknuo je Benedikta XVI. da još jednom skrene pozornost vjernika na neizbježivu potrebu dijaloga među kršćanima. Posebno se osvrnuo na duhovnu tradiciju azijskih naroda i na aktualnost Pseudo Dionizija Areopagita, koji je, prema uvjerenu pape Ratzingera, bio veliki preteča modernog dijaloga između kršćanstva i mističnih azijskih teologija. Te teologije govore o Bogu samo u negativnom obliku, dok je Dionizijeva teologija afirmativna. Dionizije je uspio povezati grčku misao s Pavlovim naviještanjem evanđelja. U vremenima oštrih rasprava i dubokog protukršćanskog naučavanja Dionizije je pročistio grčku misao i dokazao da se istinski dijalog ne sastoji u traženju onoga što dijeli ljude, već istine. U doba kada se neoplatonizam koristilo u protukršćanske svrhe Dionizije se usudio predstaviti Kristovu istinu, pretvorivši na taj način politeistički svijet u svemir koji je Bog stvorio, obilježen skladom. Bitno obilježje njegove misli sastoji se u hvalospjevu svemiru, jer sva stvorenja govore o Bogu. Njegova teologija postaje, prema Papinim riječima, liturgijska teologija. Boga se pronalazi slaveći ga i moleći mu se, a ne samo razmišljajući o njemu. U biti Dionizijeva teologija je kozmička, crkvena i liturgijska teologija, ali i vrlo osobna. Dionizije je stvorio prvu veliku mističnu teologiju, koja je s njime dobila, zaključio je Papa, novo značenje. Postaje osobnija, intimnija, jer izražava hod duše prema Bogu.
Pozdravljajući hrvatske hodočasnike, a osobito krizmanike iz Hrvatske katoličke misije u Münchenu te visoke dužnosnike Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Papa je zaželio da Kristova blizina i mir budu sigurnost i radost njihovih života.