Banja Luka, (IKA/TABB) – Banjolučki biskup dr. Franjo Komarica primio je 6. svibnja u Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci američkoga veleposlanika u BiH Charlesa Englisha i šeficu Kancelarije američkog veleposlanstva u Banjoj Luci Heidi-Hakone L. Jovanović. U dugom informativnom razgovoru veleposlanik English se zanimao za aktualnu situaciju katolika Banjolučke biskupije, posebno na području Republike Srpske, za mogućnost većeg zajedničkog angažiranja vjerskih predstavnika oko uspješnog rješavanja aktualnih problema domicilnog stanovništva, te posebno za “tajnu privlačnosti” Katoličkog školskog centra, o kome je “čuo samo najljepše”.
Biskup Komarica pojasnio je veleposlaniku da katolici u Bosni nisu nedavni došljaci, nego “kao najstariji u ovim krajevima, da imaju i pravo i dužnost izgrađivati svoju domovinu BiH”. Katolici banjolučkog kraja su i u tijeku rata i u poraću bili spremni na suživot, na pomirenje i praštanje, ali im to nije priznavano, nego ih se protjeralo i onemogućilo povratak. Od oko 73.000 katolika prije rata sada ih ovdje živi samo oko 5800, poglavito starijih ljudi. To je tragedija i za Crkvu i za državu, istaknuo je biskup. Naveo je više primjera opstrukcije povratku od strane domaćih i međunarodnih predstavnika. Naglasio je da u posljednje vrijeme premijer RS Milorad Dodik izražava spremnost pomoći povratak i Hrvatima u RS, a takvi se obraćaju uglavnom crkvenim ljudima, jer se političari za njih slabo zanimaju. Izrazio je uvjerenje da politički predstavnici sva tri naroda u BiH mogu i moraju više zajednički učiniti za ispravljanje nepravde nanesene mnogim žiteljima te zemlje, omogućujući im ravnopravnost i život dostojan čovjeka.
Biskup Komarica izvijestio je veleposlanika o mnogim pokušajima u susretima s predstavnicima Srpske pravoslavne Crkve i Islamske zajednice da zajednički nastupaju u rješavanju aktualnih problema domaćeg stanovništva, te kako je odmah nakon rata dao službeni nalog svojim svećenicima da češće kontaktiraju s predstavnicima i SPC i IZ.
Protumačio je i “tajnu” Katoličkih školskih centara – Škola za Europu, u koje mnogi nekatolici žele slati svoju djecu, jer se u tim školama, osim obrazovanja, ustraje i na temeljitom integralnom odgoju mladih ljudi, osposobljavajući ih za socijalni angažman i odgovornost. “Želja nam je bila i sada je – konstruktivno pridonositi boljoj budućnosti ove zemlje, koja je i naša domovina, i to činimo posebno na socijalnom, odgojnom i obrazovnom planu radeći tako ujedno na međusobnom pomirenju ljudi i naroda”, rekao je biskup Komarica.
Direktor Caritasa Banjolučke biskupije prelat dr. Miljenko Aničić ukratko je predočio veliki posao koji je odradio i odrađuje Caritas, napose u obnavljanju domova, u socijalom i zdravstvenom zbrinjavanju te u zapošljavanju ljudi. Naveo je i neke konkretne planove Caritasa i potrebe ljudi, posebno povratnika u “selo Liskovica kod Mrkonjić Grada, kojima treba obnoviti porušene i devastirane kuće te im omogućiti ostanak”.
Veleposlanik English zahvalio je na informacijama, dodavši da želi osobno “rado pomoći, ali da nema novca za konkretne potrebe ovdašnjih ljudi”. Obećao je biskupu da će razgovarati s drugim predstavnicima međunarodne zajednice o učinkovitijoj pomoći povratku i ostanku u BiH i domaće hrvatske populacije, “bez koje neće moći biti ni mirne ni prosperitetne Bosne i Hercegovine”.