Istina je prava novost.

Salonitansko-splitska Crkva u I. tisućljeću kršćanske povijesti

Split, (IKA) – “Salonitansko-splitska Crkva u I. tisućljeću kršćanske povijesti” – Zbornik radova s međunarodnog simpozija održanog u prigodi 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma predstavljen je u ponedjeljak 5. svibnja u dvorani Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. O zborniku su govorili akademik Nenad Cambi, dr. don Drago Šimundža te uime izdavača Crkve u svijetu dr. Nediljko Ante Ančić, a nazočnima su se obratili: uime organizatora spomenutog simpozija Splitsko-makarske nadbiskupije nadbiskup Marin Barišić, uime suorganizatora Arheološkoga muzeja u Splitu ravnateljica mr. Zrinka Buljević te i uime suorganizatora KBF-a u Splita prodekan prof. dr. Marinko Vidović.
Duga je povijest naše Salonitansko-splitske Crkve. Korijeni joj, na što upućuju riječi sv. Pavla (2 Tim 10), započinju u ranom razdoblju apostolskih vremena. Razvoj kršćanske zajednice u trećem stoljeću i biskupska služba u njoj, sv. Dujam i salonitanski mučenici, sigurni su temelji starokršćanskog rasta i razvoja Kristovih sljedbenika na našim prostorima i njihova značenja u pokrštenju i crkvenom odgoju našega naroda. Sve nas je to potaklo da 2004. godine, prigodom obljetnice 1700 godina od mučeništva sv. Dujma i njegovih sumučenika, posvijestimo naše kršćanske korijene, povijesnu zbilju i suvremene potrebe današnjeg i sutrašnjeg pastoralnog, vjerskog i duhovnog rada u našoj Crkvi, kazao je nadbiskup Barišić. “Pod tim smo vidom 14. i 15. svibnja godine 2004. u Splitu održali Međunarodni znanstveni skup Salonitansko-splitska Crkva u prvom tisućljeću. Plodonosan je bio taj skup na kojemu je sudjelovalo 20 znanstvenika iz više zemalja. I tematika mu je vrlo značajna za našu mjesnu Crkvu i, šire, za našu nacionalnu povijest i kulturu. Ovom prigodom, kad ti radovi izlaze na svjetlo dana, radosno zahvaljujem glavnim organizatorima znanstvenog skupa, uglednim autorima stručnih radova i marnim urednicima višejezičnog Zbornika. Uvjeren sam da će ovi radovi pomoći da bolje uočimo ulogu i značenje ranih razdoblja naše crkvene i nacionalne povijesti te nas tako potaknuti na još veće štovanje sv. Dujma i naših salonitanskih mučenika, Kristove riječi i našeg kršćanskog poziva. Na taj će način, istodobno, biti potpora i nadahnuće i plodonosnom pastoralnom i znanstvenom radu u našoj sredini”, zaključio je splitsko-makarski nadbiskup.

Uvodna tema “Pitanje početaka Salonitanske Crkve u historiografiji i u sklopu općih spoznaja o procesu širenja kršćanstva na Sredozemlju do sredine 3. stoljeća”, vrlo je važna, istaknuo je dr. Šimundža, jer ona upućuje na ranu potihu kristijanizaciju Salone. Autor, profesor crkvene povijesti don Slavko Kovačić potvrđuje tezu da je u drugoj polovici trećeg stoljeća u Saloni povijesno utvrđena dobro organizirana crkvena zajednica, da je sv. Dujam prvi poznati biskup, no, uza sve to, uvjerljivo dokazuje da je crkvena zajednica u Saloni mnogo ranije zaživjela, najkasnije u drugoj polovici 1. st. Daljnje su rasprave u kronološkom slijedu povezane u nekoliko tematskih krugova. Prvi krug čine dva važna rada o solinskim mučenicima. Akademik Cambi analizira neka izviješća Tome Arhiđakona o dubliranom imenu sv. Dujma, Domnius-u i Domnion-u. Domnius je, tobože, Dujam kojega je tradicija postavljala u prvo stoljeće, kao učenika sv. Petra, Domnion neki drugi svetac. Povijesna je istina da je to u biti sv. Dujam, Domnion – koji je mučen 304. Poseban krug čine rasprave o pojedinim salonitanskim biskupima i stanju salonitanske kršćanske zajednice. Događaji upućuju da je Salonitanska Crkva u tom razdoblju podijeljena. Novi krug prati njen život prema epigramskim podacima. Posebna je tema Ivice Muse “Pitanje metropolitanskog, vikarijatskog i nadbiskupskog položaja”. Posljednji je tematski krug salonitanskog razdoblja posvećen sakralnim prostorima, službi i arhitekturi. Završni dio Zbornika tvore dvije važne rasprave o splitskom razdoblju. Tomislav Marasović osvjetljava razdoblje osnutka Salonitanske Crkve u Splitu ili Splitske Crkve. Vrlo je znakovito da se novija historiografija vraća starijim promišljanjima. Studija akademika Katičića opravdava nova povijesna razmišljanja o prijelazu Salonitanske Crkve u novo biskupijsko središte.

Zbornik sa svojim prilozima, njih 19, na 455 stranica u svojim dijelovima i cjelini pruža bitan doprinos proučavanju i upoznavanju života i rada, stvarnosti i organizacije Salonitansko-splitske Crkve, koja je u svojoj povijesti, poglavito u razdobljima o kojima se raspravlja, bila veoma značajna i znakovita s više gledišta. S jedne strane, zbog ranog razvoja kršćanstva na današnjim hrvatskim prostorima, gdje su se miješali utjecaji Rima i Carigrada, s druge u crkvenoj afirmaciji stare hrvatske države (Regnum Croatorum) i njezina daljnjega duhovnog i kulturnog razvoja. Zbornik svjesno zalazi u manje poznata područja, pedantno ih istražuje, sumira i procjenjuje ono što je već od prije poznato; sve to produbljuje stara i otkriva nova polazišta, dajući tako bolji uvid kroz nova znanstvena osvjetljenja, istaknuli su predstavljači zbornika, koji su priredili Josip Dukić, Slavko Kovačić i Ema Višić-Ljubić, a objavila Crkva u svijetu koja je u proteklih dvadeset godina objavila 22 zbornika. Programu, kojemu su nazočili i umirovljeni nadbiskup Ante Jurić, generalni vikar mons. Ivan Ćubelić i brojni profesori s KBF-a u Splitu, pjesmom je uveličala Klapa splitskih bogoslova pod ravnanjem bogoslova Ivana Urlića.