Split, (IKA) – Osmoga dana devetodnevne priprave za blagdan splitskoga zaštitnika sv. Dujma, splitska je prvostolnica, koja je od davnina rasadište duhovnoga i kulturnog života u gradu Splitu, u ponedjeljak 5. svibnja, ugostila brojne svečeve štovatelje te je u toj prigodi koncelebrirano misno slavlje, kao i svih proteklih dana, predvodio fra Špiro Marasović. Za vrijeme mise pjevao je Zbor sestara Milosrdnica iz Splita pod ravnanjem s. Mirte Škopljanac-Mačina. U propovijedi je dr. Marasović govorio o promijenjenim vremenima, gubitku ideala i skale vrednota, o umoru i bezvoljnosti koje obilježavaju suvremenoga čovjeka te o povijesti koja u splitskoj prvostolnici nije šutjela, kako reče papa Ivan Pavao II. Povijest priča dvije priče: jednu o ratovima, kugi i nevoljama, o Turcima, uskocima i hajducima i drugu o Isusu Kristu, mučenom, raspetom, umrlom i uskrslom. Prva priča, priča se i pričat će se ali se ne vidi što bi novoga značila, dok druga priča je priča o povijesti spasa koja ovdje nije šutjela jer da je zašutjela – nas ovdje ne bi bilo, kazao je dr. Marasović te zaključio: Svi ovi dani devetnice – zamišljene kao duhovna obnova – nemaju drugu svrhu osim te da ova “povijest koja nije šutjela” dođe do nas te da nas ponovno oduševi za ideale, za Boga, za našega spasitelja Isusa Krista. Nakon pohvala ispjevanih u čast sv. Dujma, uslijedio je glazbeno-kulturni dio devetodnevne priprave za blagdan zaštitnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, kojemu je nazočio i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić i prepozit prvostolnog kaptola mons. Drago Šimundža.

Palača cara Dioklecijana građena u III.-IV. st., postala je u VII. stoljeću grad Split, a carska grobnica, splitska prvostolnica, u koju su iz Salone prenijete kosti solinskih mučenika sv. Dujma i sv. Anastazija. Od tada je do danas prvostolnica duhovno i uljudbeno središte grada Splita. U njoj su radili glazbenici i kapelnici, koji su svojom službom obogaćivali njezino bogoslužje. Među poznatijima ubrajamo: Lukačića, Pelizzarija, Bajamontija i dr. U drugoj polovini XVIII. st., kada je u splitskoj prvostolnici radio don Benedetto Pellizzari, crkveno je glazbeno stvaralaštvo dosegnulo svoj vrhunac. Dio toga stvaralaštva velikoga glazbenika i izuzetnog kapelnika splitske prvostolnice, mo. Šime Marović donio je u svojoj knjizi “Benedetto Pellizzari” koju je tom prigodom predstavio dr. Miljenko Grgić, dekan Umjetničke akademije u Splitu, glazbolog i profesor na umjetničkoj akademiji. Dio Pellizzarijeva glazbenoga opusa izveli su izvođači: Zbor sestara Milosrdnica pod ravnanjem mo. s. Mirte Škopljanac Mačina, Chorus Spalatensis i Mješoviti pjevački prvostolni zbor Sv. Dujma pod ravnanjem mo. don Šime Marovića. Spomenuti su izvođači izveli Pellizzarieve skladbe: Hymnus Sancti Domnii, Ave Maria, Nos Autem, Magnificat, Vexila Regis prodeunt, Ave Maris stella, Christus factus est pro nobis, In te Domine speravi, uz orguljašku pratnju s. Mirte Školjanac-Mačina, s. Judite Gojak i Viktorije Vulas.
Prof. Grgić je u svom izlaganju govorio o glazbi u splitskoj prvostolnici tijekom stoljeća, a potom i o Benedettu Pellizzariu i njegovom vremenu. Pred kraj programa nazočnima se s nekoliko riječi obratio sam autor knjige mo. Šime Marović, profesor na KBF-u u Splitu, neumorni i neiscrpni, uvijek nadahnuti maestro koji je, po riječima prof. Grgića, već do sada svojom glazbenom darovitošću i glazbenim djelima, obilježio ovo naše doba. On je kao kapelnik splitske prvostolnice, inicijator glazbenog dijela ove devetnice.
Knjiga “Benedetto Pellizzari”, objavljena u nakladi Crkve u svijetu, plod je dugogodišnjega rada maestra Marovića istraživanja skladbâ splitskoga prvostolnog kapelnika don Benedetta Pellizzarija (? – 1789.). Skladbe koje su objelodanjene u ovoj knjizi nalaze se u Pismohrani splitske prvostolnice. U njoj su izabrane duhovne skladbe iz bogatoga Pellizarijeva djela. Prvostolni pjevački zbor, koji je pjevao Pellizzarijeve bogoslužne skladbe, morao je biti izvođački veoma sposoban. Skladbe odaju visoku duhovnu i umjetničku razinu onodobnoga bogoslužnog pjevanja. U drugoj polovini XVIII. st., kada je u splitskoj prvostolnici radio don Benedetto Pellizzari, crkveno je glazbeno stvaralaštvo dosegnulo svoj vrhunac. O njemu se i njegovim skladbama dosada malo znalo. Proučavanjem i ponovnim izvođenjem njegovih skladbâ utvrđeno je da se radi o velikomu i važnomu glazbeniku. Stoga je trebalo otkriti to važno glazbeno zapostavljeno blago i knjiški ga predstaviti javnosti, istaknuo je mo. Marović te nastavio: “Objavljivanjem ovih duhovnih skladbâ B. Pellizzarija očito je da su Split i Hrvatska uvijek bili dio europske kulture, jer je glazba, koju nalazimo u ovoj knjizi, odjek europskoga glazbenog utjecaja. Zbog toga su neke duhovne skladbe ovoga “umnog i vrijednog glazbenika” objelodanjene, a mogu se izvoditi u bogoslužju ili koncertno”. Zbirka izabranih duhovnih skladbâ Benedetta Pellizzarija podijeljena je na tri dijela: Uvod (Prilike u Splitu u XVIII. stoljeću, Glazbeni život Splita u doba Benedetta Pellizzarija, Život i rad, Važnija djela, Napomene o obrađenim skladbama, Stil skladbi Benedetta Pellizzarija), Mise (Messa a quattro voci per organo, Messa a 4), Moteti (Božićno vrijeme, Korizmeno vrijeme – Veliki tjedan, Uskrsno vrijeme, Duhovi, Blagoslov s Presvetim Sakramentom, Slavlja Blažene Djevice Marije, Blagdan sv. Dujma). Zbog manjka kakvotne glazbene građe hrvatske glazbene baštine, autor smatra da će knjiga dobro poslužiti crkvenim pjevačkim zborovima. Čestitkama maestru Maroviću na njegovom dosadašnjem radu i ovom novom važnom djelu pridružio se i nadbiskup Barišić, a nazočni mu je puk zahvalio gromkim pljeskom.