U povodu 42. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, u razgovoru za svibanjski broj Veritasa predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija riječki nadbiskup Ivan Devčić osvrnuo se, među ostalim na mjesto crkvenih medija u današnjem društvu, pad naklade crkvenog tiska, a prokomentirao je i mogućnost pokretanja “katoličke televizije”.

Na početku razgovora nadbiskup Devčić pojašnjava što je zadaća Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija kojem je na čelu. Ističe kako je zadaća poglavito savjetodavna. Odbor prati područje medija, posebno crkvenih, te predlaže HBK određene mjere pastoralnog karaktera. Tako je pripremljen dokument Crkva i mediji. U djelokrugu Odbora je i odnos sa svjetovnim medijima, pa se u tu svrhu svake godine za Svjetski dan medija organiziraju susreti s medijskim djelatnicima. Odbor potiče i stručna okupljanja crkvenih medijskih djelatnika, kao i izdavača, voditelja biskupijskih ureda za odnose s javnošću i sl.

Govoreći o mjestu crkvenih sredstava masovne komunikacije danas u društvu, nadbiskup ističe kako za crkvene medije nije najprikladniji izraz “masovan”. Oni se ne obraćaju “masi”, nego pojedincima, osobama i crkvenim zajednicama, Božjem narodu. Crkveni je tisak u službi evangelizacije, a evangelizacija je u prvom redu usmjerena na osobe koje su pozvane otvoriti se evanđelju i prihvatiti Isusa Krista kao spasitelja. Stoga bi crkveni mediji u današnjem društvu trebali biti primjer objektivnosti, istinoljubivosti i profesionalnosti, s posebnim osjećajem za dostojanstvo ljudske osobe. Drugim riječima, crkveni mediji ne bi nikada smjeli dovesti svoje korisnike u situaciju da se pitaju je li stvarno tako kako ih oni informiraju, ističe nadbiskup Devčić.

Vezano uz opadanje naklade crkvenog tiska, nadbiskup smatra da ima više razloga za to. Prije svega, to je odraz nekih događaja na planu same crkvenosti. Očito je da nove generacije nisu u istoj mjeri i na isti način “crkvene” kao što su bile prijašnje. Na tom se području sigurno nešto događa, što se nužno odražava i na gubljenje interesa za crkvene tiskovine. Tu je i pojava sve manjeg interesa za čitanje, na što se svi žale. S druge strane, interes opada i zbog nedovoljne proročke dimenzije u crkvenim medijima. Nekada je bila dostatna kritičnost prema društvu i vlasti, da crkveni mediji budu traženi. Danas to nije više dovoljno, jer ljudi takve kritičnosti dostatno nalaze u svjetovnim medijima. U tom smislu oni, čini mi se, od crkvenih medija ipak očekuju da budu više “crkveni”, ali ne samo u smislu informacije nego i vizije i kritičkog promišljanja. No, s druge strane sve u Crkvi raduju pozitivne težnje u nekim crkvenim medijima, npr. Hrvatski katolički radio bilježi porast slušanosti, jednako tako i Radio Marija (makar nema državnu koncesiju), Informativna katolička agencija prenosi svakodnevno vijesti iz života Crkve. Treba ispitati zašto se to događa i što bi trebalo učiniti da ti trendovi budu još jači u spomenutim i u svim našim crkvenim medijima. Zalažem se za stručno ispitivanje i proučavanje tih i svih drugih trendova, jer samo se tako mogu poduzeti odgovarajući koraci u smislu poboljšanja stanja, rekao je nadbiskup Devčić.

Nadbiskup je istaknuo ulogu crkvenih medija u pastoralu, te je podsjetio kako oni mogu doista biti saveznici i pomoćnici pastoralnim djelatnicima. Mediji pružaju dragocjenu pomoć koju pastoralci trebaju znati vrednovati i iskoristiti, ne očekujući da mediji umjesto njih obave sav posao. Očito je da je moguće govoriti o stanovitom “pastoralnom savezu” između crkvenih medija i pastoralnih djelatnika. Mediji su također pastoralno pitanje, u smislu da nameću pastoralnu obvezu odgoja ljudi, posebno djece i mladih, za njihovo odgovorno korištenje, što se izričito upozorava u dokumentu HBK Crkva i mediji.

Na kraju razgovora nadbiskup Devčić prokomentirao je mogućnost pokretanja “katoličke televizije” te je istaknuo kako se na planu HBK zasad ne razmišlja o “katoličkoj televiziji”, ne zato što ona ne bi bila potrebna, nego jer Crkva kao institucija za to nema mogućnosti. Premda Crkvu nastoje u javnosti prikazati bogatom, njezine su financijske mogućnosti ipak veoma ograničene i nedostatne za takav u svakom pogledu veoma zahtjevan projekt. Ono što HBK i cijela naša Crkva mogu i smiju s pravom očekivati, i što je po sebi ostvarivo, jest da se crkveno djelovanje cjelovitije i objektivnije prati u našim javnim medijima, razmjerno mjestu i ulozi Crkve i vjernika u našem društvu, zaključio je nadbiskup Devčić. (ika-mb/kj)