Zaton, (IKA) – Crkva Sv. Nikole biskupa u zatonsko-ninskom predjelu Prahulje, uz Višeslavovu krstionicu i ninsku crkvu Sv. Križa najčešće prikazivana kao simbol hrvatskog identiteta, svoju unutrašnjost za misno slavlje posljednjih desetljeća po tradiciji otvara samo jednom u godini, na blagdan sv. Marka.
Na blagdan sv. Marka u petak 25. travnja u toj crkvi, jedinom sačuvanom primjeru romaničke arhitekture, specifičnog centralnog tlocrta i križno-rebrasta svoda iz 11/12. st., misno slavlje predvodio je zatonski župnik i dekan Ninskoga dekanata don Šime Kevrić. Nakon mise puk se u ophodu oko crkve, pjevajući Litanije Svih svetih, zaustavio na četiri mjesta, kad su pročitani ulomci iz četiri Evanđelja, a župnik Kevrić je vodom, kadom tamjana i križem blagoslovio polja i oranice sa zelenog brežuljka, uzvišenog humka na kojem se u sjeni stoljetnog stabla nalazi starohrvatska crkva Sv. Nikole.

“U Katoličkoj Crkvi običaj je na sv. Marka moliti za blagoslov polja i rada ljudskih ruku. Blagoslov polja je tradicija u Crkvi, nažalost, na mnogim prostorima je zaboravljena. Želimo zahvaliti Bogu za sva dobročinstva koja primamo od njega koji je jedini istinski darovatelj. Želimo zahvaliti za dar svih plodova koje nam Gospodin udjeljuje preko polja, njiva i mora, za sve ono čime Bog blagoslivlje naš rad i trud kojim ostvarujemo za dostojan život”, rekao je don Šime u propovijedi. S tog mjesta prostire se pogled na mnoga polja i Velebitski lanac. Nažalost, primijetio je don Šime, ta polja više nisu obrađena kao prije, a plodovima iz tog prostora u čijem je središtu drevna crkva nekad se hranila većina Zatonjana i Ninjana. Bili su zasađeni mnogi vinogradi i polja pšenice, te bi se žitno klasje stavljalo na križ u procesiji na blagdan sv. Marka, u zahvalnosti Bogu za plodan rod. “Bolje bi bilo da su polja obrađena, no mi zahvaljujemo za sve djelatnosti kojima se ljudi bave: u poljoprivredi, tvornici, turizmu; da svaki rad bude blagoslovljen i pošten, ne prodajući ni svoje vjere ni svog dostojanstva ni istine Božje koju nam je prenio i sv. Marko”, poručio je don Šime s tog mjesta gdje se kroz povijest potvrđivalo hrvatsko dostojanstvo. U Ninu se krunilo sedam kraljeva, a svaki bi kralj nakon krunidbe u sjajnoj pratnji dojahao do crkve Sv. Nikole gdje bi se predstavio narodu i zavjetovao na obranu domovine. Otud naziv tom mjestu Krunidbeno polje, te je na toj lokaciji sniman i film “Konjanik” čiji je temelj radnja iz povijesnog romana Ivana Aralice. Hrvatski kraljevi nakon krunjenja na tom su mjestu blagoslivljali svoj hrvatski narod, a u znak kraljevske vlasti mačem bi s tog humka zasjekli na sve četiri strane svijeta. Na misi u crkvi Sv. Nikole, koju struka smatra najromantičnijim spomenikom ninske povijesti, u spomen na našu državnost upućena je molitva za cijeli hrvatski narod. Don Šime je uputio molitvu Bogu da daždem svog blagoslova natopi zemlju da urodi plodovima, za blagoslov usjeva, da nasiti ljude i plodovi dozriju zaštićeni od udara oluja i prženja sunca. U molitvi da Gospodin rosu blagoslova izlije na duhovni vinograd čije su loze zasađene diljem svijeta, don Šime je upozorio da je taj blagdan prilika da promislimo i o svojoj nezahvalnosti, jer često mislimo da je sve što imamo i jesmo od nas samih, a zaboravljamo da dolazi od Boga.