Zagreb, (IKA) – Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovački i srijemski biskup dr. Marin Srakić susreo se 17. travnja s predsjednikom Hrvatskoga sabora Lukom Bebićem u prostorijama Hrvatskoga sabora. U pratnji biskupa Srakića bio je generalni tajnik HBK mons. dr. Vjekoslav Huzjak, a susretu je nazočio i dr. Mišo Munivrana, predstojnik Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora. Nakon susreta predsjednici su dali izjave za medije. Predsjednik Bebić istaknuo je kako je do susreta došlo zbog toga što je novi Sabor konstituiran prije nešto više od dva mjeseca, izabran je i novi predsjednik HBK, a u Saboru je došlo do kadrovskih promjena. “Zajedno smo osjetili potrebu razgovora o tome kako mogu surađivati sve institucije u Hrvatskoj, a Katolička Crkva jedna je od značajnih institucija i najbrojnija u Hrvatskoj. Naravno da imamo područja o općem dobru o kojima trebamo razgovarati, o zakonodavstvu, procesu pristupanja Europskoj uniji o tome što zajedno možemo učiniti da se svako područje društvenoga i političkoga života kao i područje duhovnoga života zajednički poboljša”, istaknuo je Bebić, dodavši kako je susret održan i zbog toga kako bi se i Sabor i HBK bolje pripremili za ulazak u Europsku uniju i za ono što ih očekuje. “Područje razgovora je široko te ćemo razgovore nastaviti i s ostalim zajednicama društva, ali sam osjetio potrebu najprije razgovarati s predsjednikom HBK kako bi naši građani ne samo u materijalnom nego i duhovnom pogledu bili u punini i ravnoteži. Razgovarali smo i o onome što možemo očekivati od europskih integracija, osobito u materijalnim, političkim i organizacijskim pitanjima”, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora. Na susretu je dotaknuto i pitanje zakona o radu nedjeljom, koji je u saborskoj proceduri. “Zakon je izazvao velik interes u javnosti. Dugo je vremena u svojevrsnoj javnoj raspravi gdje su konzultirani svi mogući čimbenici od zaposlenika, poslodavaca, države, Crkve i svi su zainteresirani za njega”, rekao je Bebić, ističući tradiciju u narodu koja je, kako je rekao, “značajna jer je rad nedjeljom kod nas bio nekada nepoznat. Bili su drugi uvjeti, ali to je bio dan posvećen duhovnoj sferi. Zato smo maksimalno predložili mogućnosti koje će to i dalje osiguravati. Dinamika života i zahtjevi života traže nova rješenja i nastojali smo da tu nađemo zadovoljavajuće i kompromisno rješenje, ali konkretno o samom zakonu nismo razgovarali osim o tome kako je moguće i na tom planu ostvariti suradnju”, rekao je predsjednik Bebić.
Biskup Srakić istaknuo je kako je još prije četiri godine HBK donijela odluku da se uspostavi komunikacija s državnim vlastima te da su održani susreti s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom, a Stalno vijeće HBK susrelo se i s predsjednikom RH Stjepanom Mesićem. “To je nekako zamrlo. Kada sam imenovan za predsjednika HBK podsjetio sam biskupe na tu odluku te su me podržali u ovim kontaktima, bilo da predstavnike vlasti posjeti sam predsjednik HBK, Stalno vijeće ili pojedine komisije HBK koje su zadužene za neka područja crkvenoga života”, rekao je biskup Srakić. Na susretu se, kako je istaknuo predsjednik HBK, razgovaralo i o mehanizmima komunikacije između HBK i Sabora kako bi presreli eventualne situacije koje se mogu stvoriti donošenjem članaka određenih zakona poput rada nedjeljom, koji je spomenuo predsjednik Bebić. “Spominjem i zakon o buci koji je donesen prije pet godina. Po njemu crkvena zvona spadaju u buku te smiju zvoniti od 7 ujutro pa do 19 sati. No, ljeti je dan dulji, a čim netko zvoni nakon 19 sati krši zakon. To je jedna sitnica u zakonu, ali koja vrijeđa tradiciju našega naroda”, istaknuo je biskup Srakić, dodavši kako je jedno od pitanja bilo i ulazak u Europsku uniju, a naglasio je i važnost novoosnovane Komisije za odnose s Europskom unijom. “U pregovorima s EU bit će pitanje i odnosa Crkve i države. Europska zajednica prihvaća već postavljene odnose između jedne države i Crkve te se s tim odnosima i ulazi u EU, ali se treba računati na promjenu nekih odnosa u skladu s europskim zakonima. Mi kao biskupi moramo se pripremiti i za to, a ne samo čekati ulazak u EU”, zaključio je biskup Srakić.
Na upit novinara predsjednik Sabora osvrnuo se i na rasprave o raspodjeli financijskih sredstava za obilježavanje tragedije Bleiburga i Jasenovca. “Hrvatski sabor pokrovitelj je manifestacije u Bleiburgu koji nije samo Bleiburg već je on početak križnoga puta i svega onoga što se poslije događalo. Ne dovodimo u nikakvu koliziju obilježavanje Bleiburga i Jasenovca niti je o tome uopće bilo rasprave. Stoga ako spomen-područje Jasenovac bude trebalo sredstva za samu manifestaciju, ona će biti odobrena kao i do sada. Mislim da nije korektno govoriti i mjeriti koliko je za što dano, jer onda bi trebalo uzeti dulji period pa vidjeti koliko je dano novca za što. U pogledu nevinosti žrtava, svima njima trebamo odati priznanje gdje god se to dogodilo. Tragedija Jasenovca obilježavala se i obilježavat će se i dalje i Hrvatski sabor će sudjelovati u tome. Pokrit ćemo financiranje svih manifestacija na području Jasenovca, ali isto tako jednom godišnje organizira se manifestacija i na Bleiburgu. Ondje su veći zahtjevi prema komunalnom sustavu jer su austrijski zakoni vrlo strogi. Ishitreno je i potpuno nepotrebno uspoređivati manifestaciju u Jasenovcu i Bleiburgu, jer ovdje se ne radi o tome tko će dobiti više novca. Onome tko predloži svoje programe, mi ćemo ih nastojati pokriti. Sve ono što treba Jasenovcu tijekom cijele godine pokrit ćemo te nema razloga za izmišljanjem nekih omjera. To je izmišljena dilema”, zaključio je predsjednik Bebić.