Dobranje/Bijeli Vir, (IKA) – Crkva Gospe Lurdske u župi Dobranje-Bijeli Vir u Neretvanskom kraju dobila je nova bakrena vrata, koja je 9. veljače blagoslovio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Vrata je tematski zadao don Marinko Jurišin, a likovni dio je u Solinu izradila akademska kiparica mr. Dijana Iva Sesartić, da bi ih poslije prebacila u ljevaonicu bronce Stjepana Martinca u Veliku Goricu. Bravarske radove vodio je Dražen Sesartić i tvrtka Legura d.o.o Kaštel Stari. Vrata su izrađena i postavljena uz pomoć župljana, a cijena im je 45.000 eura. Vrata crkve u Bijelom Viru visoka 3,60 m sastoje se od tri fragmenta ikonografske topografije novog doba s dvije vratnice i gornjim čvrstim dijelom visokim 1,10 m. Lijeva vratnica prikazuje Gospu Lurdsku i život župe. Desno su motivi 7 sakramenta, dok je na gornjoj ploči predstavljen postanak svijeta. Lijevo iznad Gospe je stara župna crkvica u Dobranjama iz 16/17. stoljeća s grobnim stećcima koji svjedoče o davnim povijesnim ostacima kršćanske kulture na tom tlu. Poviše Gospe desno je vatikanska kupola i grb pape I. Pavla II., i grb Splitsko-makarske nadbiskupije. Temelje crkve nosi sv. Petar čiji se kip nalazi u crkvi lijevo od oltara i časti se u Bijelom Viru kao pomoćni zaštitnik. On drži u rukama ključ Crkve. Ispod sv. Petra je prikaz ribarenja tipičan za neretvansku dolinu. Kiparska forma i smjer donjeg prikaza ribarenja uvlači nas ili prebacuje u desnu vratnicu položajem ležećeg bolesnog ili umirućeg. Središnji dio desne vratnice prikazuje biskupovu prisutnost u sakramentima krizme i svećeničkog ređenja. Sakrament krštenja nosi povijesni prikaz Višeslavove krstionice kao još jedan motiv povijesnog bogatstva kršćanske kulture. Kretanje kiparske dinamike zaustavlja lijeva ruka Raspetog koji razdjeljuje Novi i Stari zavjet. Na Kristovoj ruci počiva usnula Eva dok joj zmija smišlja zamku i nudi jabuku. U slikovnom prikazu Postanka centralna poveznica je Duh Sveti koji lebdi nad vodama. Vratnice u bronci, posvećene nebeskoj zaštitnici Bijelog Vira, poslije najstarijih u Europi Andrije Buvine u splitskoj prvostolnici, po umjetničkoj obradi ubrajaju se u unikatna za cijelu Europu i govoreći o modernom vremenu predstavljaju svjedočanstvo i naše pripadnosti Europi.