95. rođendan nadvojvode Otta von Habsburga u Banjoj Luci
Banja Luka (IKA/KTA )
Zahvalno misno slavlje predvodio biskup Komarica
Banja Luka, (IKA/KTA) – U Banjoj Luci je 20. studenoga kao gost Banjolučke biskupije boravio počasni predsjednik Paneuropske unije nadvojvoda dr. Otto von Habsburg, u prigodi proslave svoga 95. rođendana, koju je želio darovati katoličkoj zajednici u Banjoj Luci. U banjolučkoj zračnoj luci visokog gosta i njegovu pratnju, u kojoj su bili najbliži članovi njegove obitelji, dočekali su domaći biskup dr. Franjo Komarica i tajnik Paneuropske unije u BiH Vanja Gavran. Nakon objeda u Biskupskome domu uslijedio je svečani prijam u banjolučkom hotelu Palace. Među uzvanicima bili su domaći entitetski političari, poglavito iz redova hrvatskog i bošnjačkog naroda, predstavnici kancelarija i konzulata više europskih veleposlanstava, izaslanstva Paneuropske unije iz Hrvatske, Austrije, Njemačke i Makedonije, više svećenika, redovnika i uglednih vjernika laika, među njima zastupnica Švedske u Europskome parlamentu Ana Ibrišagić, rođena u BiH i ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj. Ministar Alkalaj zahvalio je dr. Habsburgu za brigu za budućnost Bosne i Hercegovine. Vi ste glas Europe za potlačene i one koji trpe u Bosni i Hercegovini, istaknuo je Alkalaj.
Biskup Komarica zahvalio je “ovom istinskom velikanu našeg vremena u europskim razmjerima” za njegov treći dolazak katolicima u Banjolučku biskupiju. Iznoseći cijeli niz izuzetnih vrlina i postignuća “u dugom, od Boga blagoslovljenom životu”, biskup je zaključio kako se “s pravom može ustvrditi da današnja Europa u osobi nadvojvode dr. Otta von Habsburga ima jedinog državnika kojem se uistinu može vjerovati”. Biskup se osvrnuo i na “prežalosnu činjenicu iskorjenjivanja katolika i Hrvata iz banjolučkog kraja” što je “šteta za Katoličku Crkvu i sramota za europske utjecajne predstavnike”. Upozorio je “kako bi to bila zlokobna tragedija ne samo za Katoličku Crkvu, nego za cijeli ovaj kutak kontinenta, ako bi se sada na početku 21. stoljeća ponovilo vrijeme ulaska Eugena Savojskog pred kraj 17. stoljeća u Bosnu, kada su katolici iz Bosne gotovo potpuno izbrisani”. Izrazio je stoga nadu da će i ova “od Boga blagoslovljena nazočnost i jasna poruka neospornog moralnog autoriteta među političarima današnjice biti učinkovita zraka nade za bolju budućnost ovoga kraja i cijele naše domovine”. Biskup je uime svih čestitao dr. Habsburgu na visokom jubileju života i poželio obilje Božjeg blagoslova i za buduće godine. Tajnik Gavran je pročitao pismo vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, te bolešću spriječenog predsjednika prof. dr. Franje Topića.
Nadvojvoda Habsburg istaknuo je kako je želio “baš u Banjoj Luci proslaviti svoj 95. rođendan, zbog biskupa Komarice i njegova zalaganja za mir i zajedništvo među ljudima i narodima u cijeloj Bosni i Hercegovini”. Posebno je istaknuo da se “sudbina mira i rata u Europi nalazi u Bosni i Hercegovini” te pozvao domaće i međunarodne političare da konstruktivno pridonose boljoj budućnosti zemlje i njenih naroda. Istaknuo je da “Crkve i vjerske zajednice u ovoj zemlji imaju vrlo važnu ulogu, koju trebaju ozbiljno shvatiti i odgovorno provoditi”. Poželio je Banjoj Luci i BiH sigurniju i mirniju budućnost, zahvalivši svima na toplom prijemu.
U katedrali Sv. Bonaventure biskup Komarica predvodio je koncelebriranu misu zahvalnicu te se osvrnuo na nadvojvodin ljudski, vjernički i politički životni hod. Zahvalio je nadvojvodi, “sinu posljednjeg austrougarskog cara i kralja, koji je to bio i za Bosnu i Hercegovinu, blaženoga Karla I.” za svjedočanstvo vjerodostojnog života i pozvao nazočne da zajedno zahvale “Bogu koji je i na ovom čovjeku učinio velika djela”.
Nakon mise je Gudački kvartet muzičko-scenske agencije “Arion” iz Banje Luke upriličio prigodni koncert. Posebno iznenađenje je bio nastup samog biskupa Komarice, koji je uz pratnju orgulja i kvarteta otpjevao duhovnu pjesmu “Blaženi progonjeni zbog pravde” austrijskog skladatelja Wilhelma Kienzla, kao “svojevrsni sažetak bogatog i dramatičnog životnog puta velikog jubilarca” i kao “osobni dar svome iskrenom prijatelju”.