Solin, (IKA) – Sjednica Pastoralnoga vijeća Splitsko-makarske nadbiskupije pod predsjedanjem nadbiskupa Marina Barišića održana je u subotu 17. studenoga u Solinu, u novom, pomlađenom sastavu. Budući da je ova pastoralna godina u Nadbiskupiji posvećena duhovnim zvanjima na sjednici se govorilo o ulozi i odgovornosti vjerničke zajednice u promicanju svećeničkih i redovničkih zvanja. U uvodu je nadbiskup Barišić istaknuo kako se od članova vijeća traži da ih odlikuje osobna vjera, svjedočenje, dobro ponašanje i razboritost kako bi u današnjim društveno-kulturalnim gibanjima, autentično i razumljivo navijestili Radosnu vijest te svima kojima su poslani bili na poticaj da se oduševe za Isusa Krista. Sekularizacija je pospješila tvrdnju da Bog “nema pravo ući” u različita društvena područja i da je vjera nešto privatno te da je u biti nemoguće pa i besmisleno vjerovati. Sve to i ostali društveni čimbenici kao što je hedonizam i individualizam otežavaju mladom čovjeku da se odazove duhovnom pozivu. “Današnje doba, mentalitet i sve što se nudi mladom čovjeku nije prikladno za razvoj duhovnoga zvanja, stoga je još važnije shvatiti značaj ‘rađanja’ i odgoja za duhovno zvanje kako u obitelji tako u župnoj zajednici te u mjesnoj Crkvi. Odgovorni smo ne samo za sadašnjost nego i za budućnost Crkve. Tim je više na svim vjernicima, osobito nama svećenicima i župnicima, koji su najpoželjniji model identifikacije mladoga čovjeka koji razmišlja o duhovnom zvanju, katehistima i roditeljima, odgovornost da u ovom pluralnomu društvu osobnim primjerom i prikladnom katehezom posvjedočimo vjeru u Boga i ljepotu njegova poziva i poslanja”, kazao je nadbiskup te pohvalio sve dosadašnje pothvate i zalaganja u tom pogledu na župnoj, dekanatskoj i nadbiskupijskoj razini. Raščlanjujući društveno i crkveno stanje iznijeto je nekoliko poticaja kako mlade odgojiti da budu živi svjedoci u djelu i riječi te da se oduševe za Krista i njegov poziv, jer doba informacija iziskuje od njih da oblikuju i iznose svoje mišljenje, opravdavaju stavove koji bi utjecali na sekularizirano društvo te pridonijeli da vjera zaživi u svim područjima postmodernoga društva, a pitanje duhovnoga zvanja je pitanje vjere. U tom je kontekstu istaknuto da im treba pomoći u donošenju osobne odluke u prianjanju za Krista, razvijati u njima osjećaj crkvenosti, uz vjersko znanje posredovati im i stvarati ozračje za stjecanje vjerskoga iskustva i osobnoga susreta s Isusom Kristom, pružati im jasne odgovore na njihova konkretna životna pitanja i poteškoće, govoriti o smislu života i uvoditi ih u razumijevanje kršćanske simbolike.
Na sastanku je istaknuto kako danas više nego ikada treba posvijestiti i samoj Crkvi da je ona pozvana biti “Crkva zvanja”. U tom je vidu kazano da bi se trebao dati jasan odgovor na pitanja: na koju populaciju mladih ciljamo? Tko je katolički svećenik i zašto biti svećenik? – jer mediji uporno žele svećenika predstaviti samo kroz njegovu ulogu u društvu tj. sociološki vid, a zanemaruju sakramentalni vid i svu dubinu, smisao i ljepotu njegova duhovnoga poziva i poslanja. Istaknuto je da od najranijega djetinjstva treba stvarati ozračje u kojemu će dijete participirati duhovni poziv, a osobito je važno “sijati” od pričesti do krizme, kada se najmanje radi s mladima te nakon krizme kada se mnogi mladi udaljavaju od Crkve. Iznijeto je nekoliko pastoralnih poticaja za rad u župi kao što je molitva krunice za duhovna zvanja, jednom mjesečno misa za duhovna zvanja, dovesti u župu barem jednom godišnje bogoslove i sjemeništarce da posvjedoče o svom pozivu, katehizirati roditelje kojima se mladi sve više boje kazati da uopće promišljaju o duhovnom zvanju, napraviti materijale u kojima će biti prikazane konkretne poteškoće, ali i poticaji zašto se odazvati Božjem pozivu na svećeničko ili redovničko zvanje.
Na kraju je splitsko-makarski nadbiskup zahvalio članovima na važnim idejama i konstruktivnim sugestijama koje će se dalje razviti na drugom sastanku Vijeća, na kojemu će biti govora i o ostalim aktualnim pastoralnim pitanjima.