U povodu blagdana Gospe od Ružarija, koju kaštelanska župa sv. Ivana Krstitelja štuje već 400 godina, u izdanju te župe i Muzeja Grada Kaštela iz tiska je izišla knjiga prof. Ankice Babin “Štovanje kulta Gospe od Ružarija u Kaštel Starome”. Autorica u knjizi ističe da najstariji nalazi krunica u Europi, uz koje se veže i razvoj kulta Gospe od Ružarija, nisu stariji od 13. stoljeća, a da je u Kaštelima najstariji nalaz krunice od kosti, iz srednjovjekovnoga sela Sućurac, datiran u 16. stoljeću. Jedina crkva u Kaštelima posvećena Gospi od Ružarija je župna crkva u Kaštel Starome. U njoj je smješten Gospin kip prenesen iz stare župne crkve Sv. Ivana Krstitelja. Na blagdan koji mještani nazivaju Ruzarica, a slavi se prve nedjelje u listopadu, župljani nose kip u procesiji oko cijeloga mjesta. Nadalje, profesorica Babin navodi da štovanje puka Gospe od Ružarija – tako se u puku Kaštel Staroga naziva – traje od osnivanja Župe i gradnje prve župne crkve krajem 16. stoljeća. “U vizitaciji trogirskog biskupa Pax Jordana župi sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Starome 1631. godine piše da crkva posjeduje oltar Gospe od Ružarija smješten u novoj kapeli iza sakristije na južnoj strani objekta, a 1637. spominje i Bratovštinu Gospe od Ružarija koja se brinula o opremi oltara. U vizitaciji iz 1640. kaže izričito daje na oltaru služena misa u čast blagdana Katarine Sienske, dominikanske trećoretkinje, svetice, koja je uz sv. Dominika najviše promicala kult molitve Ružarija”, ističe autorica. Temelji najstarije župne crkve pronađeni su unutar nove crkve Sv. Ivana Krstitelja koja je izgrađena 1714. godine. Ovu drugu župnu crkvu posvetio je trogirski biskup Antun Kačić (Kadčić) te iz njegove vizitacije 1727. godine doznajemo da bratimi sv. Ružarija grade oltar Gospi od Ružarija. U vizitaciji biskupa Didaka Manole iz 1760. godine spominje se i Gospin kip koji je bio smješten u posebnoj kapelici, na sjevernoj, bočnoj strani apside crkve, odvojen od nje drvenim vratima. Puk ga je obdario mnogobrojnim zavjetnim darovima od srebra i zlata (Gospino zlato). Na sam blagdan izlagao bi se na glavnom oltaru crkve ili uz južni oltar Gospe od Ružarija sve do 70-tih godina 20. stoljeća kada se prenosi u novu crkvu. U crkvi su se obavljale i listopadska i svibanjska pobožnost (svakodnevna molitva Ružarija). U vrijeme svibanjske pobožnosti, za koju postoji zapis da se u ovoj crkvi koristila kao oblik čašćenja Bogorodice od 1817. godine, molitva Ružarija se obavljala ispred čudotvorne slike Gospe od Milosti, koja se prenosila s oltara sv. Felicija na oltar Gospe od Ružarija. Na istom oltaru obavljala se i posveta svijeća, krunica i ruža koje je pobožni puk nosio kao blagoslov u svoje domove. Tu se molio i blagoslov pri biranju novoga župana Bratovštine Gospe od Ružarija. Bratovština je svaki mjesec održavala procesiju oko crkve s pjevanjem pjesme u čast Otajstava svete Krunice: “…Veselmo se radujući svi Blaženoj Divici faleć fale dodajući mi nebeskoj Kraljici, Rozarij joj spivajući, Angelskoj Cesarici’. Na blagdanskoj misi se pjevalo: ‘Danas se svet blagdan slavi od Ružarija svetoga, ki mnoge duše izbavi od jezera paklenoga…’ Sve te pjesme sakupio je Marko Rakin te 1781. godine ispisao rukopisnu pjesmaricu, koju je iluminirao krasnim crtežima u boji”. I ta knjiga, ističe prof. Babin, svjedoči da se Gospa od Ružarija bogato “častila” molitvom, blagoslovom, procesijama, blagdanskim svečanim misama i zavjetnim darovima od srebra i zlata, koji su i danas sačuvani. Slika na naslovnici knjige je iz sredine 20. st., a prikazuje procesiju s kipom Gospe od Ružarija u Kaštel Starom. Svoj je prikaz štovanja kulta Gospe od Ružarija u Kaštel Starome prof. Babin završila tekstom “Štenja knjige mudrosti” koji se čitao na blagdan Presvetoga Ruzarija. (ika-sb/kj)