Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta nastavlja višegodišnju praksu objavljivanja zbornika s predavanjima s godišnjih pastoralnih skupova svećenika, đakona, pastoralnih suradnika i suradnica koji djeluju u Zapadnoj Europi, ovoga puta sa skupa održanog od 2. do 6. listopada 2006. u Puli o temi “Aktualni trenutak Crkve i domovine”.
Kako u predgovoru ističe delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić, Katolička Crkva i društvo u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini doživjeli su posljednjih godina velike i radikalne promjene. Tradicijska Crkva gubi postupno na ugledu, te osjeća “da joj je stoljetna haljina postala uska i neprikladna”. Postavlja se pitanje što učiniti da se Katolička Crkva u našemu narodu obnovi i odjene u novo prepoznatljivo ruho. Dugogodišnji komunistički režim i Domovinski rat ostavili su nezacijeljene rane i duboke ožiljke, što dodatno otežava pastoralni rad u našemu narodu, ističe se u predgovoru.
Prof. dr. Stjepan Baloban govorio je o temi “Aktualni trenutak Crkve u Hrvatskoj”. Istaknuo je da društvo u kojem Crkva vrši svoje poslanje utječe i na odnose u samoj Crkvi, čemu bi trebalo posvetiti ozbiljnu pozornost u crkvenim krugovima. S tugom se osvrće na veliki broj društvenih negativnosti koje se prenose u Crkvu i odražavaju negativno na njezino poslanje. Puno se pozornosti posvećuje gradnji crkvenih objekata i različitim oblicima organizacija, a sve manje vremena ostaje za čovjeka i njegove istinske probleme. Premalo se posvećuje pozornosti adekvatnom odgoju kandidata za duhovna zvanja, i poremećeni su odnosi u Crkvi, između klera i laika. Također je ustvrdio da se s tim gorućim unutar crkvenim pitanjima treba u Crkvi hrabro suočiti i zbog dobrobiti vjernika i zbog budućnosti hrvatskog naroda općenito.
Dr. Ivo Balukčić izlagao je o “Problemima i perspektivama Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini pred izazovima sadašnjice”. Istaknuo je da je “zemljica Bosna” bila i jest crta razgraničenja, ali i središte civilizacija, kultura, religija. Ona je bila i ostala u znaku vječnog prožimanja i susreta Istoka i Zapada, gdje se susreću katolištvo i pravoslavlje, kršćanstvo i islam. U tom šarenilu vjera, kulturnih i narodnih različitosti, prema njegovu mišljenju, može se živjeti jedino uz najveći stupanj tolerancije. Istaknuvši također važnost povijesnog sjećanja, šire se osvrnuo na Katoličku Crkvu u BiH i njezino djelovanje od 1881. do danas. Iznio je mnoštvo vrlo važnih statističkih podataka te istaknuo teme obnove i povratka i s tim u vezi ulogu katoličkih škola, Caritasa kao i odnos Crkve i države te međunarodne zajednice.
U izlaganju “Bosna i Hercegovina danas i položaj Hrvata u njoj” dr. Mladen Bevanda prikazao je trenutačnu situaciju u kojoj se nalazi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Argumentirano je ustvrdio da su Hrvati s razlogom nezadovoljni svojim položajem jer su ugrožena njihova temeljna prava s obzirom na činjenicu da federalne vlasti promiču unifikaciju i jednoobraznost. Hrvatima se sprječava povratak kući, hrvatski jezik nije ravnopravan s ostalim jezicima, zabranjen je hrvatski televizijski kanal. Prema njegovu mišljenju, ako se nešto radikalno ne promijeni tj. ako Bosna i Hercegovina ne postane država po mjeri svih naroda i građana u kojoj će doista svaki narod odlučivati o svojoj sudbini, prijeti potpuni nestanak Hrvata u BiH, kao i velika nestabilnost za čitavu državu.
Domagoj Ante Petrić nastupio je s temom “Od negativnih dijagnoza do pozitivnoga djelovanja”. Posebice se osvrnuo na činjenicu da je urušavanje komunističkog sustava u Istočnoj Europi i Hrvatskoj izazvalo samo izvanjske preobrazbe velikog broja komunista, ali njihova infiltracija u ekonomske strukture i političke stranke i dalje je vrlo snažna: sprječavaju pravno i demokratsko funkcioniranje novonastalih država. Također je istaknuo da se preko medija nameću sekularizacija i ateizam većinskoj kršćanskoj javnosti. Govoreći o mogućnostima pozitivnog djelovanja, predavač je istaknuo neumorni rad Crkve na očuvanju hrvatskoga kršćanskog identiteta.
Zaključno predavanje održao je dr. Dražen Živić o temi “Sadašnji i predvidivi demokratski potencijali društveno-gospodarskog razvitka Hrvatske”. Govorio je o korijenima demografske krize i upozorio na vrlo teško demografsko stanje, dajući iscrpnu statistiku demografskog stanja u Hrvatskoj. Na kraju je upozorio na nužne dugoročne mjere kojima bi se kriza zaustavila. U vezi s tim je istaknuo da će Hrvatska u svom populacijskom razvoju zaostajati te da će do 2050. “izgubiti” petinu sadašnjeg stanovništva. (ika-ap/kj)