Bad Honnef, (IKA) – Godišnji pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe o temi “Novi (karizmatski) pokreti i gibanja u Crkvi danas” završio je s radom u četvrtak 11. listopada, a održavao se od utorka 9. listopada u Katoličkom socijalnom institutu Nadbiskupije Köln u Bad Honnefu kod Bonna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta. Predavanje o karizmatskim pojavama pod vidom kritičke analize održao je dr. o. Mihaly Szentmartoni iz Rima. U predavanju je posebno bilo riječi o glosolaliji, padanju u Duhu i liječenju. “S pozitivne strane karizmatska se duhovnost opisuje kao snažna hvala Bogu, ispovijedanje Isusa kao Gospodina, moliti s pouzdanjem za bolesne, naviještati evanđelje sa smjelošću, čitati svaki dan Sveto pismo, ispovijedati grijehe, prihvatiti oproštenje od Boga, dijeliti s drugima vlastito duhovno iskustvo. U temeljima karizmatskog iskustva stoji, dakle, iskustvo Boga. Krštenje u Duhu Svetom ne znači novo krštenje, nego posvješćivanje vlastitog krštenja.” Govoreći o glosolaliji, kazao je kako se radi o neverbalnoj molitvi hvale. “Velika čuvstva se ne izražavaju riječima, nego gestama ili neverbalno (gukanje, pjevuckanje kad smo sretni, skakutanjem, plačem kad smo žalosni, itd.). Zanimljiva je pojava da mnoge osobe prestaju s glosolalijom ako se posvade s vođom, što bi dalo naslutiti da se radi o nesvjesnoj navezanosti na lidera”. Govoreći o padanju u Duhu, predavač je kazao da se radi o vanjskom izražaju jednog snažnog duhovnog iskustva, koje bi se moglo ovako izreći: imam toliko povjerenje u Boga da padam u njegove ruke. U tom smislu spada u naravne psihofizičke reakcije kao što su suze od žalosti, smijeh od radosti, prostiranje kod klanjanja, itd. I tu vrijedi kriterij da ne treba prizivati nadnaravne uzroke, ako postoji prihvatljivo naravno tumačenje”, kazao je dr. Szentmartoni.
“Danas smo svjedoci traganja za laganim rješenjima, pa i u duhovnom životu. Grčevito nastojanje da se imaju duhovna iskustva možemo nazivati spiritizmom: sve vidjeti kao djelo Božje. Ova težnja može skrivati neke opasnosti i to opasnost da se gubi osobni identitet, opasnost krive slike o Bogu, opasnost infantilizma te opasnost udobne duhovnosti”.
Na kraju je istaknuo kako karizmatski pokret nije od đavla nego je izražaj traganja za novim duhovnim iskustvima. „Osnovni kriterij za razlučivanje je evanđeoska istina da se stablo može prepoznati po plodovima. Treba razlikovati prividne plodove od dugotrajnih.” U trajne plodove ubrojio je: u osobi raste želja za nasljedovanjem Isusa Krista; želja da se slijedi njegov put u službi Crkve i društva; istovremena prisutnost drugih darova Duha Svetoga poput mudrosti, jakosti duha, razboritosti, ustrajnosti, čednosti, straha Božjega i ljubavi. K tome je dodao i to kako velike reforme Crkve nisu započele od grupa, nego o velikih pojedinaca: Franjo, Dominik, Terezija Avilska, Ignacije, itd.
Priređen je i okrugli stol tijekom kojega su sudionici iznosili svoje viđenje o temi skupa te iskustva s karizmatskim pokretima i gibanjima u Crkvi danas.
Na kraju skupa predsjednik Vijeća HBK i BK BiH dubrovački biskup Želimir Puljić poželio je sudionicima da imaju oštro oko za stvarnost u kojoj žive, ali i osjetljivu dušu za duhovne stvarnosti. Skup je zatvorio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić izrazivši zahvalnost sudionicima na velikom odazivu. Misno slavlje toga dana predvodio je mons. Puljić uz koncelebraciju dr. o. Szentmartonija i delegata za hrvatsku pastvu u Francuskoj i drugim susjednim zemljama vlč. Stjepanom Čukmanom.
U srijedu 10. listopada u večernjim je satima priređeno predstavljanje knjiga prof. dr. Zdravka Tomca iz Zagreba pod nazivom “Moj obračun s KGB-om”. O knjizi je govorio mons. Želimir Puljić, a također i sam autor koji se osvrnuo i na trenutačnu predizbornu situaciju u Hrvatskoj.
Prije predstavljanja drugi tajnik u Veleposlanstvu RH u Berlinu zadužen za koordinaciju izbora na području Njemačke Daniel Glunčić je upoznao sudionike s potrebom prethodne registracije birača u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u SR Njemačkoj.
Sve je pozdravio i nedavno imenovani urednik europskog izdanja “Slobodne Dalmacije” iz Splita Ivan Ugrin. Upućeno je i prigodno pismo hrvatskim uznicima u Haagu s potpisima sudionika skupa koje će im uručiti dušobrižnik fra Ivica Jurišić uz novčani dar.