Sarajevo, (IKA) – Misnim slavljem, kojemu je predsjedao generalni ministar Reda manje braće Jose Rodriguez Carballo, započeo je u četvrtak 11. listopada drugi dan skupštine Unije manje braće Europe (UFME), koja se od 10. do 14. listopada održava u Sarajevu. Tema skupa je “Međureligijski dijalog u Europi, osobito sa Islamom”. Na početku drugog dana nazočnima se obratio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić te generalni ministar fra Jose Rodriguez Carballo, koji se pridružio sudionicima skupa.
Prvo predavanje pod naslovom “Kako doći do judeo-kršćansko-islamske kulture i civilizacije?” održao je Enes Karić, profesor tumačenja Kur’ana s Islamskoga teološkoga fakulteta u Sarajevu. Ističući jedinstvo kulturnog i religijskog povijesnog prostora u Europi, Karić je istaknuo opasnost unitarnih identiteta i ukidanja diskontinuteta, te potrebu stvaranja nove, judeo-kršćansko-islamske paradigme, kako u Europi tako i u svijetu. Nakon predavanja uslijedila je duža diskusija o iznesenoj tematici.
Direktor Instituta za znanost i teologiju religija Teološkog fakulteta Katoličkog sveučilišta iz Pariza François Bousquet govorio je o teološkim problemima i mogućim rješenjima za konstruktivan dijalog između kršćana i muslimana. Izlaganje je započeo iznošenjem onoga što se događalo u bližoj prošlosti na području BiH te o stavu pape Ivana Pavla II. i njegovoj zauzetosti za BiH, ali isto tako i o konstruktivnom dijalogu s religijama općenito, a posebno s islamom. Profesor Bousquet postavio je četiri pitanja koja su bitna za teološko razmišljanje, ali i konkretno ostvarenje dijaloga s islamom, na koja je pokušao odgovoriti. On ističe da su teološka pitanja koje se tiču toga susreta vrlo brojna: kako shvatiti pitanje volje Božje i njezinog izričaja u praksi? Kako zajednički izgrađivati društvo i mir? Kako postići da se na drugoga ne gleda kao na neprijatelja? Analizirajući ta pitanja, koja se tiču susreta muslimana i kršćana, u drugom svom pitanju ocrtao je poteškoće, kako teološke tako i praktične: opterećeno sjećanje, sjećanje na neprijateljstvo, na krv te poteškoću ozdravljenja sjećanja; različitosti u islamu, ali i u kršćanstvu; odjek krize Bliskoga istoka kod muslimana i postojanje integrizama s različitim predznakom vezanih uz pitanje identiteta te sakralizaciju nasilja. Iznoseći moguće pravce rješavanja poteškoća na različitim razinama dijaloga, istaknuo je važnost dijaloga, kako u svakodnevnom životu i tako i u djelovanju na teološkoj razini. Govoreći o teološkoj razini, potrebno je ostvariti dijalog o temama koje su bitne za razumijevanje, ali i uspješan teološki dijalog bez kojeg se ne može ništa učiniti. To je pitanje poimanja racionalnosti, statusa svetih knjiga, odnosa između religioznog i političkog, poimanja prirodnog prava i pitanja ljudskih prava te duhovnog iskustva koje povezuje, ali i određuje različitosti. Stoga je važno uzeti ozbiljno i provoditi u djelo teologiju dijaloga, koja će se ozbiljno pozabaviti religioznim i duhovnim tradicijama. Naročito je potrebno međusobno obraćenje mentaliteta.
Poslijepodne je izlaganje pod naslovom “Europo, budi svoja!” održao fra Jose Rodriguez Carballo, generalni ministar Reda manje braće. Govorio je o značenju Europe, te o Europi kao mjestu i franjevcima kao misionarima u njoj. Generalni ministar je posebno istaknuo da franjevci trebaju čitati znakove vremena, da se trebaju znati snalaziti u današnjoj Europi, ali i da moraju biti znakovi nade, da moraju svjedočiti Boga u svijetu bez Boga, da moraju biti otvoreni za dijalog s drugima i drukčijima, da se ne trebaju bojati drugih i drugačijih. Pozvao je subraću da složno grade Europu “ne samo kao ekonomsku zajednicu, već kao pravi dom za sve ljude”. “Kuću u čijoj će izgradnji biti uzeti u obzir kršćanski korijeni toga kontinenta, jer ako ova kuća izgubi korijene, izgubila je dušu. Kuću u koju je svatko dobro došao, u kojoj će se svatko osjećati bratom i sestrom, te u kojoj se nitko neće osjećati strancem. Gostoljublje je sveta vrijednost. Kuću u kojoj se poštuju sloboda i prava svih ljudi; takva kuća je poštovano i sveto mjesto. Kuću u kojoj se traži mir. Moramo dozvati u pamet da samo Neizmjerni poznaje naša srca. Kuću u kojoj se život poštuje od začeća do prirodne smrti. Kuću u kojoj se obitelj drži kao baza jedinstva društva. Konačno, kuću u kojoj će biti stvoreni uvjeti za multikulturalni i međureligijski dijalog”, rekao je generalni ministar Reda manje braće.
U drugom dijelu poslijepodnevnog rada fra Ruben Tierrablanca iz Istambula predstavio je iskustva života i rada franjevaca u Instanbulu.
U večernjim satima upriličen je u Franjevačkome studentskom centru prijam za kulturne, političke i vjerske predstavnike koji je započeo izvedbom glazbenih točaka interreligijskog zbora Pontanima. Uslijedilo je kratko obraćanje generalnog ministra Carballa koji je istaknuo da franjevci Europe žele pridonijeti, iz opcije opredijeljenosti za Evanđelje svojim svjedočenjem i riječju, stvaranju mirnodopske Europe gdje će prava svakoga biti poštovana, kako bi Europa postala jedinstvenima. Slijedile su dvije tamburaške pjesme u izvedbi tamburaša Franjevačke teologije i tamburaša iz Fojnice. Nakon kulturnoga dijela upriličeno je druženje i razgovor.