Đakovo, (IKA) – Komemoracija u povodu smrti dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu prof. dr. Nikole Dogana, koji je preminuo u osječkoj bolnici 22. rujna u 64. godini života i 36. godini svećeništva, održana je 10. listopada u dvorani biskupa Antuna Mandića u Središnjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu. Komemoraciji su nazočili pomoćni đakovački i srijemski biskup Đuro Hranić, vršitelj dužnosti dekana KBF-a prof. dr. Pero Aračić, tajnik, prodekani, profesorice i profesori, rektor Bogoslovnog sjemeništa mons. mr. Josip Bernatović, prorektor za nastavu i studente Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. Drago Žagar, ostali predstavnici akademske zajednice u Osijeku, đakovački gradonačelnik Zoran Vinković, članovi Hrvatskog zmaja, duhovnici u Sjemeništu, svećenici, redovnice, bogoslovi, studentice i studenti KBF-a u Đakovu, vjeroučitelji i vjeroučiteljice, djelatnici KBF-a i Središnje biskupijske i fakultetske knjižnice i arhiva u Đakovu te gosti.
Dr. Ivica Raguž govorio je o fundamentalno-teološkom doprinosu dr. Dogana u čijem su životu bile prisutne misli teologije Wolfhartha Pannenberga – trijezna jasnoća i racionalnost i teologija Jürgena Moltmanna – panja i bol, osjećaj napuštenosti, naglasak na paradoks, tamu čovjekove egzistencije. “Usudio bih se reći da je kolega Dogan živio s tim dvjema teološkim i duhovnim melodijama, koje su u konačnici uvijek progovarale o temeljnoj činjenici kršćanske objave: Bog je ljubav. Sve u svemu, bavljenje ovim dvama teolozima svjedoči da je đakovačka Teologija imala izvrsnog teologa, fundamentalnog teologa koji je u potpunosti pratio sva nova događanja u modernoj fundamentalnoj teologiji. Budući da je sama fundamentalna teologija znanost, kakvu danas poznajemo, relativno nova znanost nakon Koncila, možemo slobodno reći da je kolega Dogan utemeljitelj moderne fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Njegovo intenzivno bavljenje pitanjem kršćanske objave danas je temeljna tema svake moderne fundamentalne teologije. U tom smislu njegova posljednja knjiga ‘U potrazi za Bogom’ i mnogobrojni članci u najrazličitijim teološkim časopisima predstavljaju trajni putokaz katoličkoj teologiji u budućnosti”, rekao je dr. Raguž.
Biskup Hranić istaknuo je kako je dr. Dogan kao teolog i profesor produbljivao, analizirao i naviještao u ljudsko srce usađenu čežnju za ljubavlju i životom. Bavio se različitim oblicima religioznosti u ljudskoj povijesti, poviješću religija i poviješću filozofije koja traži odgovore na temeljna pitanja o smislu ljudskog života te religioznošću postmodernog čovjeka kao i kršćanskom teologijom te sadržajima objave u Isusu Kristu i Crkvom kao zajednicom onih koji vjerom prihvaćaju i odgovaraju na ponudu spasenja u Isusu Kristu. Prof. dr. Dogana kao čovjeka progonila su i razdirala ta temeljna ljudska pitanja i na njih je tražio odgovore. Zato je bio fundamentalni teolog u punom smislu te riječi. I tu je, slobodan sam reći, tajna njegovih profesorskih i svećeničkih vrlina i kvaliteta”, rekao je biskup Hranić. Također je rekao kako je dr. Dogan bio darovit i inteligentan, Bog mu je podario umjetničku dušu. “Dolazeći iz obitelji koja je poslije II. svjetskog rata ostala bez odraslih muških osoba, obilježen kao ustaško dijete, u Srijemu je od majke udovice kojoj je on bio sve, primio odgoj koji ga je poticao na rad i marljivost. Taj je odgoj bio nadograđen sjemenišnim odgojem ovdje u Đakovu i osobito u Papinskom zavodu Germanicum et Hungaricum koji je osim marljivosti i radinosti, tražio i izvrsnost. Iskreno je ljubio Crkvu i zadužio je Đakovačku i Srijemsku biskupiju, zaključio je biskup Hranić.
Uime Uprave i Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i rektorice dr. Gordane Kralik riječi zahvalnosti i počasti dr. Doganu uputio je prof. dr. Drago Žagar, prorektor za nastavu i studente, rekavši kako će osječkoj akademskoj zajednici u trajnom sjećanju ostati plemenitost i dobrota dr. Dogana u mnogobrojnim susretima s profesorima i studentima u proteklim akademskim godinama, njegov ustrajan rad i izniman doprinos u obavljanju dužnosti prvog dekana KBF-a u Đakovu, posebice na ustroju i razvoju Fakulteta te njegovo nesebično zalaganje za dobrobit nastavnika i studenata.
Od dr. Dogana uime studenata oprostila se studentica Martina Kuveždanin. Svoju ljubav i zauzetost za Crkvu prof. Dogan nastojao je prenijeti i na nas studente. Trudio se naučiti nas kako da razmišljamo, živimo i dišemo s Crkvom jer mi smo Crkva i na nama leži budućnost Crkve kojoj je uvijek potrebna obnova i suvremenost za ljude današnjega svijeta u skladu s naučavanjem crkvenoga učiteljstva. Rekla je također kako je dr. Dogan bio zahtjevan i iznimno dobar predavač koji je točno znao osjetiti bilo studenata i tome prilagoditi svoja predavanja.
Prof. dr. Aračić istaknuo je: “Naše učilište je u dvostoljetnom životu raslo kvalitetom osoblja i uvjeta studiranja. Upravo je prof. Dogana zapala dužnost biti na tom prijelazu – obavljati dužnost predstojnika Teologije u Đakovu od 2003. do 2005., kroz dvije godine u kojima je valjalo propitivati mogućnost uzdignuća na rang fakulteta, pripravljati sve dokumente, održavati mnoštvo sjednica, doživjeti radosni događaj uzdignuća na rang fakulteta, ali tada nastaje obveza prvog dekana voditi da se novi fakultet ustroji od 2005. do 2007. To je vrlo zahtjevno razdoblje koje je vodio prof. Dogan i sigurno će ostati zapisano da je to vodio uspješno i sa svom, njemu specifičnom brižljivošću, po kojoj se upravo vrlo naglašeno poistovjećivao s dužnošću koju obavlja, osjećajući teret odgovornosti. Hvala mu za sav trud i gorljivost koje je uložio u ovo učilište”.
U programu komemoracije pjesmom su sudjelovali Zbor bogoslova i zbor KBF-a u Đakovu pod ravnanjem Dejana Bubala, uz orguljsku pratnju Dragana Muharema te čitajući prigodne meditacije i pjesme bogoslovi: Ivan Rajković, Ivica Tušek, Nikola Legac, studentice: Adrijana Gostinski, Kristina Bubalović i student Mario Večerić.