Remetinec, (IKA) – U župi BDM od Krunice u Remetincu, koja proslavlja 540. obljetnicu prvoga pisanog spomena tog mjesta te 300. obljetnicu “Remetinečkog kantuala”, zbornika misa, na župni blagdan u nedjelju 7. listopada misno slavlje predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak. Izuzetno velik broj župljana i vjernika susjednih župa okupio se na blagdan Gospe od Krunice na proslavi nebeske zaštitnice župe i župne crkve u Remetincu. Koncelebriralo je 20-tak svećenika, među kojima su bili svećenici Varaždinsko-topličkoga dekanata na čelu s dekanom mons. Valentom Bogadijem, te domaći sinovi te župe koja je poznata kao rasadnik duhovnih zvanja. U proteklih pola stoljeća u župi je slavljeno više od 30 mladih misa, u nekim godinama bilo je i po nekoliko mladomisnika, a brojna su i ženska redovnička zvanja. Uime pokrovitelja proslave, predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa, slavlju je nazočio saborski zastupnik Ivan Jarnjak, a prisutni su bili i drugi predstavnici svjetovne vlasti, društveno-kulturnih ustanova i udruga te članovi mjesnih i župnih skupina, poput kruničarskog društva koje u župi Remetinec okuplja 180 članova.
Pozdravnu riječ dobrodošlice uputio je domaći župnik preč. Josip Pavlek, koji je rekao kako su se okupili oko Majke Božje “Čiselske” da bi molili zagovor i zaštitu najvjernije odvjetnice Hrvatske, i to u danima kada se doživljavaju tolike nepravde i sramotne presude Haškog suda. Kazao je kako su se župljani za proslavu pripremali trodnevnicom sa željom da si snažno posvijeste zajedništvo s Kristom i Njegovom Majkom, koje je njihovu župu nosilo kroz proteklih 540 godina. Kao prijašnji dugogodišnji vojni kapelan, preč. Pavlek u molitve je stavio sve hrvatske branitelje koji su diljem domovine izlagali svoje živote, a mnogi od njih i žrtvovali najvrednije što su imali, za slobodu svoje domovine. Pozvao je na molitvu za župu Remetinec, koja slavi važne jubileje, te za mladu župu Oštrice koja je izrasla iz remetinečke župe. Istaknuo je da je pred župom Remetinec desetljeće duhovne priprave za proslavu velikog jubileja 550. obljetnice, kako bi iz te župe i dalje rasla duhovna zvanja svećenika, redovnika i redovnica, koji će i dalje odgajati u vjeri, nadi i ljubavi. Zaželio je da se najljepši dio župne crkve, vrijedan gotički oltar iz Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, vrati na svoje mjesto.
U propovijedi je biskup Mrzljak istaknuo da Crkva ne može prilagođavati niti mijenjati svoje stavove radi podilaženja modernom društvu i vremenu i suvremenoj stvarnosti. Crkva je živa zajednica Božjeg naroda koja je pozvana neprestano svjedočiti o svojim temeljnim stoljetnim, tisućljetnim vrijednostima, ali i o trajnoj prisutnosti živog Krista u današnjem svijetu. Kazavši kako se kršćanski puk stoljećima okupljao oko Krista i Marije u molitvi krunice, koja je smatrana “Biblijom siromašnih”, biskup Mrzljak poručio je i današnjim vjernicima da ne posustanu u molitvi krunice, jer ona potiče na zajedništvo, tumači bitne sadržaje vjere i jača duhovnu snagu. Ujedno je naglasio da molitva kao promišljanje, razgovor i susret s Bogom ne smije biti samo odraz tradicije župe ili obitelji, nego se treba pretočiti u osobnu vjeru svakog pojedinca, koji time potvrđuje i svjedoči da je kao Isusov učenik prihvatio Krista kao najbolju, najvredniju i jedinu varijantu svog života. Pozvao je okupljene da im Marija bude primjer vjere i zagovornica te pomoćnica koja će ih pratiti u životu kako bi se približili Bogu i Božjem Sinu, Isusu koji ih u zajedništvu okuplja u slavlju euharistije, izvora i vrhunca kršćanske vjere.
Na kraju mise župnik Pavlek zahvalio je biskupu na predvođenju slavlja, nazočnim svećenicima i okupljenim vjernicima, a uz dodjelu prigodnih zahvalnica osobito je zahvalio domaćem sinu vlč. mr. Anđelku Košćaku, koji je dao velik doprinos programu proslava remetinečkih obljetnica, te župniku iz Oštrica Ivici Horvatu. Najavio je znanstveno-stručni skup “Povijesno-umjetnički pregled pisane i spomeničke baštine novomarofskoga kraja i okolice” u subotu 13. listopada u 15 sati u župnoj crkvi, koji će se zaključiti misom iz “Remetinečkog kantuala”, koju će izvesti koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka. Završetak proslave bit će u nedjelju 14. listopada, kada će se u 17 sati u župnoj crkvi održati koncert “Večer kajkavskih crkvenih popevki”.
Nakon mise biskup je zajedno sa svećenicima i predstavnicima svjetovne vlasti razgledao izložbu “Remetinec od stoljeća XV.”, koja je priređena u prostorima nekadašnjeg franjevačkog samostana uz župnu crkvu. Izložena je vrijedna župna povijesna pisana građa, stara crkvena ruha, te sakralna djela i umjetnine. Izložba je priređena u suradnji s Gradskim muzejom Varaždin, a bit će otvorena do 28. listopada. Među najvrednijim izlošcima su i dokument s prvim pisanim spomenom Remetinca prije 540 godina, te zbornik “Remetinečki kantual” iz 1707. Ujedno su izložene slike učitelja, slikara, glazbenika i povjesničara Luje Pihlera (1875-1953).
Mjesto Remetinec prvi se put spominje u pismu slavonskog bana i vlasnika grebenskog posjeda Ivana (Jana) Vitovca, upućenom 28. travnja 1467. papi Pavlu II., u kojem ga poziva da za crkvu i samostan u Remetincu podijeli hodočasnicima i pokornicima određene oproste, na što je Papa pozitivno odgovorio. Ta se isprava čuva u Tajnom vatikanskom arhivu, a pronađena je zahvaljujući prof. Andriji Lukinoviću, arhivaru Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu.
Remetinec također proslavlja i 300. obljetnicu “Remetinečkog kantuala”, koji se čuva u varaždinskom franjevačkom samostanu, kamo su 1790. godine, nakon ukidanja samostana u Hrvatskoj i Slavoniji, bila prenesena, spašena, glavnina knjiškoga i rukopisnoga blaga remetinečkog samostana. Remetinečki pjevnik (kantual) za remetinečki kor, najstariji je sačuvani zbornik franjevačkog glazbenog stvaralaštva na području današnje franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i istodobno prvi zbornik franjevačke barokne glazbe u nas. Zapisao ga je franjevac Franjo Vogtsberger, koji je službovao kao orguljaš, učitelj sviranja i pjevanja te učitelj novaka. U Remetincu je službovao u više navrata, pa tako i 1707., kada je prepisao mise i oblikovao Remetinečki kantual. U njemu su zapisane mise koje su uglazbljene potkraj 17. st., te su njime franjevci ostavili najstariji glazbeni trag u Hrvatskom zagorju. Vrijedan je ne samo u glazbenom, već i u svekolikom kulturnom i crkvenom vidu.
Proslave remetinečkih obljetnica započele su u četvrtak otvorenjem izložbe i trodnevnicom, u sklopu koje su mise predvodili vlč. Anđelko Košćak i vlč. Krunoslav Novak. U petak je u župnoj crkvi prikazan igrani film o sv. Tereziji od Djeteta Isusa “Therese”, kojoj su župljani Remetinca zahvalni za velik broj svećeničkih i redovničkih zvanja iz te župe, dok su u subotu misno slavlje uzveličala domaća i gostujuća folklorna društva, te je priređena smotra folklornih društava “Remetinec 2007.”
Cjelokupna se proslava odvija pod visokom pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa, a u organizaciji župe Remetinec, grada Novog Marofa te Ogranka Matice hrvatske Novi Marof.