Trilj, (IKA) – Udruga Kulturno društvo Trilj objavila je časopis Triljski most, br. 2 koji je predstavljen u Trilju krajem rujna u sklopu Dana sv. Mihovila. Časopis je podijeljen na šest tematskih cjelina: Nit koja spaja, Religijska kultura, Triljske brazde, Triljski portreti, Dodiri i slutnje, Mi smo na redu. Na kraju tematskih cjelina nalazi se Kronika događanja vezana uz KD Trilj, kao i društveno-kulturna događanja u Trilju i okolnim mjestima u razdoblju od 1. 9. 2006. do 1. 9. 2007. godine. U časopisu su objavljena četiri intervjua (Vinko Grubišić, fra Špiro Marasović, Ivo Fadić, Anđelka Vuko). Od tekstova u cjelini Nit koja spaja potrebno je izdvojiti tekstove Hrvatska – zemlja budućnosti, Dražena Klarića, i Samostalno učenje jezika: softveri i e-learning, Mirjane Roguljić. Nakon spomenutih tekstova slijede izvještaji o svim važnijim društveno-kulturnim događanjima u Trilju i okolnim mjestima od jeseni 2006. do jeseni 2007. godine.

U tematskoj cjelini Religijska kultura objavljeni su radovi o Željku Mardešiću (Julijana Hrvoić), o odgovoru kršćanstva na izazove suvremene ekološke krize (Tonči Matulić), o svetosti (Nikola Kuzmičić), o liturgijsko-arhitektonskoj aktualnosti bazilika u Saloni (Ante Žderić), o empatijskom komuniciranju (Silvana Burilović), te o amišima (Jerko Župa). Tematska cjelina završava tekstovima Ive Balukčića i Alojzija Čondića, koji se odnose na četiri knjige don Ivana Bodrožića. U trećoj tematskoj cjelini obrađuju se teme iz triljske prošlosti. Prvi put na hrvatskom jeziku objavljen je tekst Branimira Gabričevića, uglednog arheologa porijeklom iz Garduna kod Trilja, Antičke uspomene na obalama Dalmacije. Ante Ivišić donosi nove podatke koji upotpunjuju arheološku topografiju Općine Trilj. O Gardunskom tropeju, spomeniku u slavu pobjede Rimljana nad Ilirima piše Božena Škarica. Ivana Ožanić-Roguljić se u svom radu bavi nadaleko poznatom stelom, pronađenoj u Gardunu, na kojoj je prikazan “Mali s balunom”. Posebnu pozornost treba usmjeriti na rad Ante Miloševića o ranobizantskoj figurici srebrnog oransa s Garduna. Viktor Dukić i Miljenko Marić donose četvrti nastavak popisa krštenih osoba u župi Trilj. U ovom broju popisane su osobe krštene od 1921. do 1925. godine. Ante Delić u svom radu govori o nemirima na Alci 1935. godine. O poljoprivredi triljskog kraja, kakvo je stanje i mogućnosti razvoja, tema je rada Frane Strikića.

U cjelini Triljski portreti predstavljeno je nekoliko ustanova koje djeluju na triljskom prostoru. Stipe Ivišić je predstavio rad Konjičkog kluba sv. Mihovil, Dujo Čović NK Čaporice, Miljenko Manjaka Dobrovoljnog vatrogasnog društva Trilj, a Ana Bravić OŠ Stjepana Radića u Tijarici. Sljedeća cjelina, naslovljena Dodiri i slutnje, sadrži nekoliko tekstova iz područja umjetnosti. O Hrvatskoj kao zemlji filmskih festivala piše Mirjana Roguljić. Svoje uspomene na pazar i dernek povodom sv. Mihovila s posebnim emocijama iznosi u svom tekstu Stipe Krce. O zaseoku Marasovići u selu Ugljane, koje je na izdisaju, govori Ljubomir Gudelj, o eko svijesti Radmila Klarić, o usmenom stvaralaštvu triljskog kraja Elvira Juraga-Kovačev. Slijedi zatim pjesma o don Ivanu Baniću Ilije Kutlešić-Bijadera, koju je za tisak pripremio Marijan Sikirica, pjesme Tajane Žigo i Miljenka Marića, te kratka priča Niveske Juraga-Kovačev. Ova tematska cjelina završava tekstovima Tomislava Vrančića o knjigama Pješčani krugovi Irene Grubišić-Čabo, i Gdje šljive rastu? Niveske Juraga-Kovačev. Posljednja tematska cjelina posvećena je radovima djece. U njoj se govori o knjižici djece iz triljskog vrtića, koja nosi naslov Livoruke olovke (Ankica Lukić), o Olimpijskim igrama za djecu, održanim u Čaporicama kod Trilja (Ankica Lukić). Nakon toga slijedi izvještaj o Univerzalnoj sportskoj školi koju je pokrenulo KD Trilj u suradnji s OŠ Trilj (Ivica Žuro), i nekoliko literarnih dječjih radova. Prema reakcijama sudionika na predstavljanju časopisa, i neposredno nakon toga, drugi broj Triljskog mosta već je ispunio očekivanja, što onima koji su uključeni u njegovo nastajanje daje snage za rad na trećem broju, koji bi se trebao objaviti za Dane sv. Mihovila 2008.