Zagreb, (IKA) – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić blagoslovio je u ponedjeljak 1. listopada obnovljenu zgradu Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu. Svečanost je započela misom u zagrebačkoj katedrali koju je kardinal Bozanić predvodio zajedno s predsjednikom Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja đakovačkim i srijemskim biskupom Marinom Srakićem, biskupima varaždinskim Josipom Mrzljakom, kotorskim Ilijom Janjićem, vojnim Jurjem Jezerincem, umirovljenim porečko-pulskim Antunom Bogetićem, pomoćnim biskupima Valentinom Pozaićem i Vladom Košićem, generalnim tajnikom HBK mons. Vjekoslavom Huzjakom te sa svećenicima koji su tijekom svoje intelektualno-odgojne formacije boravili u zagrebačkoj Bogosloviji, a danas djeluju u različitim župama i ustanovama Zagrebačke nadbiskupije te Požeške i Varaždinske biskupije. U homiliji je kardinal Bozanić istaknuo da se “u svom sinodskom hodu zagrebačka Crkva odlučila na obnovu bogoslovske zgrade kako bi usmjerenost rada u odgoju i obrazovanju budućih svećenika, ali i drugih službenika u Crkvi, odgovarala novosti života u Kristu u drukčijim okolnostima crkvenoga, društvenog i kulturnog života, čuvajući pritom sadržaj koji u kršćanstvu i pogotovo u našemu pozivu ostaje nepromjenjiv”. “Kada smo 10. studenoga 2005. blagoslovili gradilište nije nam na umu bio materijalni dom, nego ono najdragocjenije što Crkva ima, a to su ljudi, u ovom slučaju na osobit način – bogoslovi”, kazao je kardinal, izrazivši nadu da će i oni, zajedno sa svećenicima shvatiti kako je obnovljena Bogoslovija prostor koji raduje i obvezuje. “Raduje nas, jer smo smogli i duhovnih i materijalnih sredstava za dom onima kojima je Bog darovao da ga čuju, vide i osjete u svome životu kako ih upućuje u službu Crkve, vjernicima koji trebaju svećenike. Radujemo se i zbog toga što smo nakon desetljeća ponižavajućega komunističkog odnosa prema vjernicima dobili mogućnost da osjetimo Božju milost te poboljšamo uvjete života i rada našim bogoslovima. Radujemo se i zbog toga što je zgrada Bogoslovije postala ures grada Zagreba”, poručio je kardinal. Govoreći o tome kako taj prostor i obvezuje, kardinal je rekao da “uvjeti života i rada, mogućnosti razvijanja talenata i rasta u mudrosti i milosti, u tišini molitve i ljepoti studiranja, pitat će za plodove intelektualnoga i duhovnoga rasta”. Ističući da će u dijelu toga prostora biti i neki novi sadržaji, kardinal je kazao da će u južnom krilu bogoslovske zgrade djelovati Nadbiskupski pastoralni institut, čija će inauguracija biti 6. studenoga ove godine. “Taj će prostor – usuđujem se reći – biti zbornica, vijećnica i učionica Zagrebačke nadbiskupije. Pod tim će krovovima zajedništvo i sinodalni hod naše Crkve, glas našega zajedništva postati snažniji, ne zbog prostora, nego zbog mogućnosti novih susreta”, zaključio je kardinal.
Nakon mise održana je prigodna akademija u novoj dvorani “Vijenac”. Rektor Sjemeništa preč. Mijo Gorski istaknuo je tri temeljna razloga zbog kojih je započela obnove zgrade. Prvi je trošnost zgrade koja se više od jednog stoljeća djelomično obnavljala prema materijalnim mogućnostima, no nikada cjelovito. Drugi razlog je što je iseljenjem Katoličkoga bogoslovnog fakulteta ostao neiskorišten i nefunkcionalan prostor, a treći i najvažniji razlog je što cijela organizacija unutarnjeg prostora više nije doprinosila temeljnoj funkciji – odgoju novih svećenika. Rektor Gorski kazao je da je cijela zgrada zamišljena tako da može funkcionirati kao jedna cjelina ili kao tri potpuno odvojena dijela. Cijelo sjeverno i istočno krilo i drugi kat zapadnog krila i potkrovlje pripada Bogoslovnom sjemeništu. Prizemlje i prvi i drugi kat južnog krila koristit će Pastoralni institut i Bogoslovija po potrebi. Prizemlje i prvi kat zapadnog krila namijenjen je stjecanju sredstava za održavanje zgrade. Prema riječima preč. Gorskog, sportska dvorana je istinsko obogaćenje ovoga prostora. Premda izvana izgleda isto, to je nova zgrada s novim sadržajima, zaključio je Gorski.
O značenju Sjemeništa u povijesti zagrebačke Crkve i hrvatskoga naroda govorio je profesor crkvene povijesti na zagrebačkom KBF-u dr. Juraj Kolarić. Predsjednik Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja biskup Srakić održao je izlaganje o bogoslovnom sjemeništu u izazovima današnjega vremena. Kao jedan od novih izazova današnjega doba naveo je činjenicu da se u medijima napadaju svećenici i biskupi što može pojedinca uzdrmati i koji se pri tome pita hoće li on izdržati takve napade. Govoreći o odgoju u sjemeništima, kazao je, među ostalim da treba voditi brigu i iz kakvih obitelji dolaze mladi, jer danas dolaze i iz obitelji koje nisu religiozne. Biskup Srakić istaknuo je da cijela Crkva ima zadaću odgajati buduće svećenike, primijetivši pri tome da ih odgajaju i oni s kojima dođu u kontakt putem Interneta i mobitela. Zapitavši kakav tip svećenika danas želimo odgojiti, biskup Srakić je kazao da je model Krist Gospodin, učitelj, svećenik i pastir. Završnu riječ uputio je biskup Košić, ujedno čestitajući kardinalu Bozaniću desetu obljetnicu otkako je na čelu Zagrebačke nadbiskupije. Nakon akademije kardinal Bozanić blagoslovio je nove prostore Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa.