Rašćane, (IKA) – U prigodi 120. obljetnice smrti svećenika, domoljuba i književnika don Mihovila Pavlinovića (1831-1887) 30. rujna u Rašćanima don Vjekoslav Pavlinović, saborski zastupnik Kajo Bućan i Ana Bilokapić otkrili su spomenik ovom hrvatskom Prometeju i velikanu koji je izniknuo iz plemenitog krša podno Biokova, zastupniku u Hrvatskom saboru i Bečkom parlamentu. Misu je predvodio umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić u koncelebraciji generalnog vikara don Ivana Ćubelića, don Vjekoslava Pavlinovića i desetak svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije.
Don Mihovil Pavlinović jedan je od najzaslužnijih za priključenje Dalmacije Hrvatskoj. Prvi je vratio hrvatski jezik u sve službene institucije, od Crkve, do sudstva i školstva u Dalmaciji. “Ovaj veliki čovjek, domoljub, književnik i prosvjetitelj, premda je rođen u Podgori 1831., vuče korijene upravo iz Rašćana, u kojima mu se podiže spomenik. To mi je bila dugogodišnja želja da ovom svom prezimenjaku, koji mi nije ništa u rodu, podignem spomenik zahvale za njegove zasluge kojima je Dalmaciju spasio od propasti, a ujedno da ga vratimo u svijest hrvatskom čovjeku, kao nacionalnu veličinu. A ovaj projekt za Rašćane značit će mnogo, posebno u današnje vrijeme kada mnoga sela u potpunosti izumiru. Prostor s južne strane Napolonove ceste, gdje se odvaja put za Njivice i Veliki Godinj, Čelj, a na samom rubu Nacionalnog parka Biokovo, nije slučajno odabran jer spomenik će položajem jednako biti blizu svim Pavlinovićima, koji žive u tri rašćanska zaselka, jer se ne zna iz kojeg je zaselka Ivanac Pavlinović oko 1700. godine odselio u Podgoru. Tu su mu dakle korijeni”, kazao je don Vjekoslav, predsjednik Odbora za podizanje spomenika.
Brončani kip, kojem je autor istaknuti hrvatski kipar Marko Gugić, visok je dva i pol metra. Postavljen je na kamenom postamentu u sklopu projektnog uređenja perivoja, za što je zaslužan arhitekt Edo Šegvić. Zamisao je pronašla zagovornike u kulturnim institucijama i ostvarila se uz veliku pomoć glavnog pokrovitelja Hrvatskoga sabora.