Zagreb, (IKA) – U organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, a pod pokroviteljstvom Vlade RH, Europske komisije i Hrvatskog ogranka Svjetske konferencije religije za mir u Preporodnoj dvorani u Zagrebu 27. rujna održana je konferencija “Uloga Hrvatske u ujedinjenoj Europi”. Konferencija je bila tematski podijeljena u dva dijela “Doprinos Crkve i religija” i “Europske integracije – izazovi i mogućnosti”. Sudjelovali su predstavnici vjerskih zajednica, diplomatskog kora te stručnjaci s područja europskih integracija.
Otvarajući skup, mr. Marija Pejčinović Burić, državna tajnica MVP-a, istaknula je da je u procesu europskih integracija važna uloga svih čimbenika, a posebno je spomenula “religijske zajednice koje u samoj svojoj osnovi promiču vrijednosti zajedništva, poštenja i tolerancije, kao i ljudska prava uopće, te su vrlo bitan partner Vlade RH u tom procesu”. Stoga su i u “Komunikacijskoj strategiji Vlade RH” vjerske zajednice označene kao pokretači javnoga mijenja. Izrazila je nadu da će skup pridonijeti daljnjem promišljanju uloge vjerskih zajednica u integraciji RH u EU kao i samom članstvu naše zemlje. Dr. Michael Weninger, politički savjetnik predsjednika Europske komisije, također je istaknuo da kad se govori o ulozi na putu približavaju EU važan čimbenik sam hrvatski narod. Glavni tajnik Hrvatskog ogranka Svjetske konferencije prof. dr. Mladen Karadjole skup je pozdravio uime Ogranka, te kratko predstavio aktivnost samog vijeća na svjetskoj razini te u Hrvatskoj.
U prvom dijelu Konferencije predavanje “Doprinos Rimokatoličke Crkve u ujedinjenoj Europi” održao je predsjednik Hrvatskog ogranka Svjetske konferencije religija za mir zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Prenio je pozdrave predsjednika HBK zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Podsjetio je kako kardinal Bozanić u svojstvu potpredsjednika Vijeća europskih BK često kontaktira s predstavnicima EU. U izlaganju je nadbiskup Prenđa istaknuo kako se valja prisjetiti uloge Katoličke Crkve u samom procesu rađanja ujedinjene Europe koja je nastala na ruševinama II. svjetskog rata. Podsjetio je kako je u tijeku ratnoga vihora papa Pio XII. podigao glas u prilog obrani ljudskog dostojanstva, (Poruka za Božić 1944.), a potom i na govor pape Pavla VI. mladima 8. rujna 1975. godine. Tom prigodom Pavao VI. rekao je da je “potrebno stvoriti obitelj bratskih naroda koji ne dijele, već čine Europu”. Potom je nadbiskup istaknuo povijesnu izreku Ivana Pavla II. kako Europa mora disati s oba svoja plućna krila”, te da “Europu treba geografski, kulturni i politički promatrati od Atlantika do Urala”. Nadalje je iznio nekoliko citata kojima je papa Ivan Pavao II. u različitim prigodama u susretima s parlamentarcima, diplomatima, mladima… isticao kako Europa treba ima dobro uređene ekonomske temelje, no iznad svega mu je bilo stalo da počiva na trajnim vrednotama koje jamče visoku razinu ljudskih prava, osobnoga ljudskog dostojanstva i prepoznavanje čovjeka kao nositelja transcendentalne vrijednosti. Kada Crkva govori o katoličkim korijenima ona govori o duhovnim, moralnim i kulturalnim vrednotama koje su iznikle iz evanđelja. Premda se može reći da je europska kultura izrasla iz mnogih korijena, ipak se ne može zanijekati da kršćanska vjera pripada trajnom i korjenitom temelju Europe. U tom smislu govorimo i o kršćanskim temeljima Europe, a ne o slučajnom susretu Europe i kršćanstva. Kršćanska vjera dala je obilježje Europi, utisnuvši u njenu kolektivnu svijest temeljne vrijednosti za čovječanstvo, imajući pred očima snažan razvoj sekularizacije koja znatno marginalizira pitanje Boga u novoj Europi a time i sustav moralnih, etičkih vrednota koje počivaju na vjeri, istaknuo je nadbiskup Prenđa, te podsjetio kako je Ivan Pavao II. u svom posljednjem obraćanju diplomatskom koru 25. siječnja 2005. iznio izazove koji stoje pred svijetom, a time i pred Europom. To je izazov života, obitelji, mira i slobode. Na kraju svog izlaganja, nadbiskup Prenđa kratko se osvrnuo i na prinos Katoličke Crkve u Hrvatskoj i ujedinjenju Europe. Istaknuo je kako je papa Ivan Pavao II. pozitivno gledao na hrvatsku težnju uključenju u EU, što je ponovio i za svoga posljednjeg pohoda Hrvatskoj. I sadašnji papa Benedikt XVI. pozitivno gleda na hrvatski put prema EU, a to je potvrdio biskupima u tijeku prošlogodišnjeg pohoda “ad limina”. Izlaganje je nadbiskup Prenđa završio riječima: “Mi, biskupi u Hrvatskoj, također pozitivno gledamo na sadašnji proces pristupa Hrvatske Europskoj uniji. Držimo, a to je povijesna istina, da smo već dugo geografski i kulturalno dio velike europske obitelji”. Željeli bismo da hrvatski narod, obilježen katoličkim kršćanstvom, u zajednički život europskog doma unese duhovne vrednote, utemeljene na Evanđelju, koje su njegova baština od početka na ovim prostorima. Mi, pak, možemo kao država i narod i narodi koji žive s nama, steći sigurnost za svoj opstanak, za očuvanje mira, za rast i blagostanje, za suživot u multietničkoj, multikonfesionalnoj i multikulturalnoj Europi, našem zajedničkom domu, koji nema alternative dijalogu i suživotu s našim sugrađanima drugih religija i etničkih pripadnosti, zaključio je nadbiskup Prenđa.
Dr. Weninger na početku izlaganja “Uloga religije u procesu europskih integracija” istaknuo je kako je duhovno kršćanski kontinent. Postoji velika uloga vjerskog čimbenika u procesu donošenja odluka budući da je velika većina europskih građana vjernika, a najbrojniji su pripadnici Katoličke Crkve. Podsjetio je na aktivnosti kršćanskih političara, kršćanskih laičkih aktivista, laičkih udruga, koje aktivno sudjeluju u europskoj politici. Istaknuo je kako u Bruxellesu djeluju predstavništva i misije mnogih vjerskih zajednica. Na kraju je napomenuo kako se može postaviti pitanje koliko se oni koji su vjernici koriste mogućnošću sudjelovanja u političkom životu, koliko su toga svjesni, jer ako nisu, onda će se Europa kretati u smjeru koja se možda ne uklapa u težnje Katoličke Crkve, a za to se onda ne može kriviti druge.
Svoj prinos Konferenciji dali su i predstavnici vjerskih zajednica članica Hrvatskog ogranka Svjetske konferencije religije za mir. Predstavnik Srpske pravoslavne Crkve protojerej stavrofor Marinko Juretić prenio je pozdrave metropolite zagrebačko-ljubljanskog Jovana, te istaknuo kako će SPC dati svoj prinos približavanju Hrvatske Europi. Generalni vikar Evangeličke Crkve u RH i pastor u Osijeku Branko Berić istaknuo je izazove te prava koja treba jamčiti Europska unija. U ime Židovske općine Zagreb skup je pozdravila Vera Fischer. Jasminka Domaš Malbaša u ime Židovske vjerske zajednice Bet Israel istaknula je doprinos hrvatskih Židova na hrvatskoj i europskoj kulturnoj i znanstvenoj sceni. U drugom dijelu konferencije naslovljenom “Europske integracije – izazovi i mogućnosti” izlaganja su održali Vincent Degert, šef Delegacije Europske komisije u RH s temom “Politike EU u Jugoistočnoj Europi”; Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji s temom o “Ulozi Hrvatske u ujedinjenoj Europi”; Christoph Pavret de la Rochefordiere, iz Glavne uprave za gospodarstvo i financijska pitanja EK, s temom “Fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj i susjednim zemljama”; te Boris Vujčić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke, zamjenik glavnog pregovarača s temom o “Hrvatskoj gospodarskoj i financijskoj politici u ujedinjenoj Europi”.