Istina je prava novost.

Ispraćaj i ukop mons. dr. Nikole Dogana, dekana KBF-a u Đakovu

"Jedan je život pokošen u punini snage, jedna je biskupija ostala bez jednog snažnog potpornja, jednog svoga plemenitog, darovitog i marljivog svećenika, člana Stolnoga kaptola Đakovačke i Srijemske biskupije, Dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu", rekao je biskup Srakić u homiliji na euharistijskom slavlju

Đakovo, (IKA/BTU) – U bolnici u Osijeku, u 64. godini života i 36. godini svećeništva, u subotu 22. rujna oko 23 sata preminuo je u mons. dr. Nikola Dogan, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu i kanonik Stolnoga kaptola. Nakon što je tijelo preminuloga dr. Dogana bilo dovezeno u katedralu-baziliku Sv. Petra u Đakovu u srijedu 26. rujna, molitvu je kod odra predvodio mons. Stjepan Karalić, kanonik (veliki prepošt). Nazočni su bili đakovački i srijemski biskupi dr. Marin Srakić i dr. Đuro Hranić, kanonici Stolnoga kaptola, svećenici, profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, rodbina, redovnice, bogoslovi, studenti, djelatnici KBF-a i biskupijskih ustanova te vjernici. Tijelo preminuloga dr. Dogana bilo je izloženo toga dana u katedrali od 10 do 14 sati kada je ukopne obrede i misu zadušnicu predvodio biskup Srakić. Koncelebrirali su mons. Vjekoslav Huzjak, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, pomoćni biskupi đakovački i srijemski dr. Đuro Grašparović i dr. Đuro Hranić te dvije stotine svećenika iz Đakovačke i srijemske biskupije i drugih biskupija, među kojima kanonici Stolnoga kaptola Đakovačke i Srijemske biskupije, profesori KBF-a u Đakovu, dekani, prodekani, rektori Bogoslovija iz Sarajeva i Rijeke, redovnici i jedan trajni đakon. Sudjelovali su rodbina i prijatelji, dr. Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, članovi Senata osječkoga Sveučilišta, dekani, prodekani, profesori, članovi Hrvatskoga zmaja, redovnice, studentice i studenti, bogoslovi, djelatnici KBF-a i biskupijskih ustanova, Zoran Vinković, gradonačelnik Đakova sa svojim djelatnicima, predstavnici političkih stranaka, kulturnoga života, liječnici, djelatnici PU Osječko-baranjske, vjernici iz Đakova i ostalih mjesta Đakovačke i Srijemske biskupije.
“U ovom trenutku i u ovoj prigodi veoma je teško govoriti, iako je vjera koja nas ovdje sabire snažna podrška našoj tuzi. Jedan je život pokošen u punini snage, jedna je biskupija ostala bez jednog snažnog potpornja, jednog svoga plemenitog, darovitog i marljivog svećenika, člana Stolnoga kaptola Đakovačke i Srijemske biskupije, Dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Mons. dr. Nikole Dogana”, rekao je biskup Srakić na početku homilije na euharistijskom i oproštajnom bogoslužju. Govoreći o životu dr. Dogana, biskup Srakić je rekao da je “pokojni svećenik Nikola obavljao brojne službe što svjedoči njegovu spremnost dati se na raspolaganje drugima. Gospodin ga je obdario smislom za glazbu, on se rado odazivao da svojim lijepim glasom uzveliča sveto bogoslužje koje je volio, u kojem je rado sudjelovao i često ga predvodio. Kao učitelj i profesor predavač dogmatske teologije bio je otvoren novijim razmišljanjima, ali uvijek vjeran nauci Crkve, zato je bio i član Vijeća za nauk vjere pri HBK i član drugih sličnih komisija. Veliki je njegov doprinos u pripravi i slavlju Druge biskupijske sinode Đakovačke i Srijemske biskupije. Ovisno o zdravstvenom stanju rado se odazivao držati predavanja, duhovne vježbe, prevesti kakav tekst… Gospodin ga je obdario karizmom mudrosti i znanja. Te darove nije čuvao za sebe. Doista je u prezbiteriju naše biskupije bio jedan od stupova”, rekao je biskup Srakić.
“Gospodin ga nije obdario samo milosnim darovima, nego i trpljenjem. Prije svega, nakon što je u prvoj godini života ostao bez oca Josipa koji je nestao u Drugom svjetskom ratu, sam stasao uz majku Luciju. Premda je često pjesmom unosio vedrinu u zajednicu, nosio je križ osjećaja osamljenosti, jer je odrastao sam uz majku udovicu, bez braće i sestara. Međutim, ljubav koju nije imao podijeliti s rođenom braćom i sestrama usmjerio je prema Crkvi, Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji. To je bila njegova ekleziologija, nauka o Crkvi, ne samo teoretska nego i primijenjena na konkretnu Crkvu. Druga njegova muka bile su zdravstvene poteškoće koje su se pojavile kad je bio u naponu snage, zbog kojih je bio katkada potišten i povučen, a najčešće to nije dao do znanja drugima”, rekao je biskup.

Prije završetka ukopnih obreda i mise zadušnice mons. Luka Strgar, kanonik-kancelar izvijestio je prisutne o brojnim pristiglim izrazima sućuti od pojedinaca, različitih udruga, ustanova, vjerskih i drugih zajednica. Izraze sućuti uputili su, između ostalih, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić i vrhbosanski nadbiskup i metropolit i veliki kancelar Vrhbosanske katoličke teologije u Sarajevu kardinal Vinko Puljić, a brzojavi sućuti upućeni su i iz svih filozofskih i teoloških ali i drugih obrazovnih ustanova iz cijele Hrvatske. U brzojavu kardinala Bozanića, između ostaloga, piše: “S prof. dr. Nikolom Doganom označeno je razdoblje osnivanja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu u sastavu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku kojemu je on postao prvim dekanom. Svojim predanim radom, nesebičnim zalaganjem trajno je radio na unapređenju te visoke crkvene ustanove”.

Nakon pročitanih brzojava s izrazima sućuti od mons. dr. Nikole Dogana u ime svih svećenika i Stolnoga kaptola Đakovačke i Srijemske biskupije s nekoliko riječi oprostio se mons. Stjepan Karalić, kanonik (veliki prepošt). U ime Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu i stručne i znanstvene djelatnosti dr. Dogana riječima se oprostio doc. dr. Vladimir Dugalić, prodekan za nastavu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Oproštajne riječi u ime zajednice bogoslova i studenata KBF-a u Đakovu izrekao je bogoslov Ladislav Dort. U ime Uprave i Senata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i osječke akademske zajednice od dr. Dogana oprostila se rektorica dr. Gordana Kralik.
Nakon ukopnih obreda i mise zadušnice tijelo preminuloga dr. Dogana odvezeno je na Gradsko groblje gdje je u nazočnosti svih sudionika u katedrali, biskup Srakić predvodio molitvu nakon koje je pokojnikovo tijelo položeno u grobnicu Stolnoga kaptola.
Tijekom ukopnih obreda, mise zadušnice i na groblju pjevali su Katedralni mješoviti zbor, Zbor bogoslova i zbor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, pod ravnanjem maestra Ivana Andrića, uz orguljsku pratnju maestra Vinka Sitarića.

Prof. dr. sc. Nikola Dogan rođen je 2. siječnja 1944. godine u Hrtkovcima, u Srijemu. Osmogodišnju osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a srednju u Biskupijskoj gimnaziji u Đakovu. Filozofsko-teološki studij pohađao je na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu. Biskup đakovački i srijemski Stjepan Bäuerlein poslao ga je 1967. godine na daljnji studij u Rim. Primljen je kao pitomac u Papinski zavod Germanicum et Hungaricum. Filozofski studij uspješno je dovršio 1969. godine bakalaureatom. Na teološki studij upisuje se u jesen iste godine. Prvi ciklus predavanja završava 1972. godine. Za svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije zaređen je 29. lipnja 1972. u Đakovu. Na Teološkom fakultetu Papinskoga sveučilišta Gregorijana upisuje nakon ređenja drugi stupanj studija, licencijat, odnosno magisterij. Nakon dvije godine, u lipnju 1974. postiže magisterij iz teologije. Iste godine prijavljuje doktorsku disertaciju, koju je uspješno dovršio i obranio 14. prosinca 1979. godine.
Po povratku iz Rima, biskup Ćiril Kos imenuje ga 25. kolovoza 1979. profesorom fundamentalne teologije na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu, a 1. listopada 1983. kanonikom Stolnoga kaptola u Đakovu. Dijecezanski biskup đakovački i srijemski mons. dr. Marin Srakić imenuje ga 16. prosinca 1999. generalnim vikarom za područje Đakovačke i Srijemske biskupije u Republici Hrvatskoj. Tu odgovornu službu obavljao je do 2001. godine. Od 1979. do 1996. godine vodio je pjevački zbor đakovačkih bogoslova te je mnogim generacijama budućih svećenika predavao crkveno pjevanje i svećeničku pjevačku službu. U Biskupskoj gimnaziji bio je prefekt i profesor filozofije od 1980. do 1989.godine. Godine 2000. papa Ivan Pavao II. imenuje ga kapelanom Njegove Svetosti, odnosno monsinjorom. Od 1979. godine predavao je sljedeće kolegije fundamentalne teologije u Đakovu: teološku epistemologiju, znanost o religijama, teologiju kršćanske Objave, ekleziologiju, izborni predmet, te seminar. Od 2000. godine predavao je fundamentalno-teološke teme i za studente poslijediplomskoga studija na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na nekadašnjem Pedagoškom fakultetu u Osijeku predavao je povijest religija. Bio je glavni i odgovorni urednik Vjesnika Đakovačke i Srijemske biskupije od 1994. do1990. Kada je profesorski zbor Teologije u Đakovu odlučio 1993. godine izdavati teološki časopis pod imenovan Diacovensia – Teološki prilozi bio je imenovan prvim glavnim i odgovornim urednikom toga časopisa. Sudjelovao je na različitim znanstvenim skupovima, u domovini i inozemstvu. Članke s područja fundamentalne teologije objavljivao je u raznim časopisima kao što su Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, Bogoslovska smotra, Crkva u svijetu te zbornicima. Godine 2003. objavio je knjigu pod naslovom U potrazi za Bogom. Kršćanin u postmodernom vremenu. U znanstveno-nastavno zvanje docenta pri Katedri fundamentalne teologije KBF-a u Zagrebu, za potrebe područnog studija u Đakovu imenovan je 5. kolovoza 1998. godine. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora imenovan je 10. listopada 2003. godine. Prerana smrt zauvijek je zaustavila njegove napore u pripremi za napredovanje u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora.
Bio je član Međunarodnog društva za katoličku teologiju, a više od deset godina član Vijeća za nauk vjere pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u Zagrebu, Prezbiterskog vijeća Đakovačke i Srijemske biskupije te Zbora savjetnika.
Obnašao je razne dužnosti na đakovačkom teološkom učilištu. Predstojnikom Teologije u Đakovu imenovan je 15. rujna 2003. Ovu odgovornu službu obavljao je do 15. rujna 2005. godine. U jesen 2003. godine dijecezanski biskup mons. dr. Marin Srakić zamolio je Kongregaciju za katolički odgoj u Rimu da Teologija u Đakovu, područni studij Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, bude uzdignut na razinu fakulteta. Kongregacija je, nakon savjetovanja i priloženih dokumenata, 4. lipnja 2005. godine osnovala Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossamyera u Osijeku. Pročelnik Kongregacije za katolički odgoj, kardinal Zenon Grocholewski, na prijedlog biskupa mons. dr. Marina Srakića imenovao je dr. Nikolu Dogana za prvog dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Fakultetsko vijeće na svojoj redovitoj sjednici u ožujku ove godine, ponovno ga je izabralo za dekana. Preuzimanje drugoga mandata prekinula je iznenadna smrt 22. rujna 2007. godine.