Split, (IKA) – U organizaciji Književnog kruga iz Splita i Zavoda za znanstveni rad HAZU u nedjelju navečer 23. rujna u zgradi HAZU-a u Splitu svečano je otvorena 19. međunarodna znanstveno-književna manifestacija Knjiga Mediterana. Otvarajući manifestaciju, akademik Nenad Cambi kazao je kako osim mnogobrojnih predstavljanja i razgovora o knjigama Mediterana u najširem smislu, ovogodišnja manifestacija, koja završava 30. rujna, obuhvaća i dva znanstvena međunarodna skupa “Biblija – knjiga Mediterana par excellence” i “Komparativna povijest hrvatske književnosti; Metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti”. Usto se predstavlja i niz novih izdanja. Prvo međunarodno zasjedanje o Bibliji je vrlo značajna tema, kazao je Cambi, jer će zapravo to biti ekumenski skup i međureligijski skup na kojemu sudjeluju katolici, pravoslavni, protestanti, muslimani i židovi. Na tom će se skupu okupiti 38 znanstvenika iz Italije, Austrije, Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Izraela. Nakon pozdravnih riječi akademika Cambija predstavljen je uvodni esej “Knjiga Mediterana” o kojoj je govorio akademik Radoslav Katačić. Zatim je u istom prostoru predstavljena knjiga Tomislava Raukara “Dalmacija u srednjem vijeku” te katalog izložbe “Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja” autora Vesne Kusin i Joška Belamarića. Uz međunarodni znanstveni skup “Biblija – knjiga Mediterana par excellence” otvorena je izložba dr. fra Tomislava Vuka “Biblija kao tekst i knjiga”. Dr. Vuk živi i predaje u Jeruzalemu, a ova izložba predstavlja djelomični postav Biblijsko-arheološke izložbe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda u franjevačkom samostanu u Cerniku kod Nove Gradiške, koju je autor prenio u Split i pokazao na Knjizi Mediterana. Izložbu je organizirao Književni krug Split, Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu i splitski KBF. Izložbom je široj publici u Splitu i u Dalmaciji omogućen reprezentativni uvid u zbirku, osobito za one koji nisu u mogućnosti vidjeti je u njezinom stalnom i potpunom postavu. Izloženi eksponati postavljeni su u 28 vitrina podijeljenih u dva dijela. Prvi dio “knjiški” obuhvaća Bibliju na originalnim jezicima i u starim prijevodima. U drugom dijelu prikazana je povijest biblijskog teksta na hrvatskom, od starohrvatskih rukopisa na glagoljici, čija preslika postoji, preko preslika četiriju od onih pet hrvatskih inkunabula, od ukupno deset, koje sadrže biblijski tekst. Uz izložbu o biblijskim knjigama, izložena je arheološka zbirka, na kojoj se prikazan realan kontekst života ljudi iz kojih je ponikla Biblija kao tekst, naime kao misaoni i verbalni izričaj života stvarnih ljudi, njihovih stradanja i nadanja, njihove vjere i nevjere. “To je naime bitni element bavljenja Biblijom, koji se nažalost često gubi iz vida. Arheološki dio ima ponajprije didaktičku i religiozno-pedagošku svrhu da nas na to podsjeti”, kazao je dr. Vuk. “Taj dio započinje prikazom geografskog položaja zemlje iz koje potječe Biblija kao tekst, potom dolazi prikaz njezinih prirodnih obilježja i bogatstava, zapravo siromaštva, a treći je dio metodološke naravi: želi prikazati kako se arheologija služi keramikom da bi odredila kronologiju, starosti iskopanih slojeva i predmeta. Tomu služe četiri vida. Prvi je tehnološki: zašto uopće keramika, kako se ona pripravlja, obrađuje, proizvodi i komercijalizira. Drugi je vid tipološki; kako se razvija i mijenja vanjski oblik posuda. Treći element koji može ukazati na kronološko uvrštavanje predstavlja dekoraciju, a četvrti epigrafija. Ovaj potonji čimbenik redovito predstavlja onaj koji najviše pomaže prijelazu iz relativne kronologije susljednih slojeva u apsolutnu kronologiju računanja vremena kojim se i mi danas služimo”, zaključio je fra Tomislav s kratkim prikazom izložbe uz simpozij Split 2007.