Zadar, (IKA) – 31. katehetski dan Zadarske nadbiskupije okupio je u subotu 22. rujna u pastoralnom centru župe Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru svećenstvo, redovništvo, bogoslove, vjeroučitelje i vjernike laike aktivne u navještaju vjere. Susret je započeo molitvom Srednjeg časa koju je predvodio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, a na kraju cjelodnevnog rada nadbiskup je predslavio i misu za sve sudionike. Predstojnik nadbiskupijskog Katehetskog ureda mr. don Gašpar Dodić razlagao je temu “Župna zajednica – mjesto kateheze / Analiza Upitnika o župnoj katehezi”. To je analiza rezultata ankete koja je protekle godine provedena u župama Zadarske nadbiskupije o stanju župne kateheze, a temu “Župna kateheza u Zadarskoj nadbiskupiji – stanje i izazovi” bila je obradila dr. s. Thea Filipović. “Problem premišljanja tradicionalnog procesa kršćanske inicijacije hitna je i složena zadaća sadašnjeg katehetskog pastorala, ne samo našeg nego i Crkve općenito”, rekao je mr. Dodić. Predstavio je kontekst u kojem se nalazi opća crkvena kateheza te problematiku katehetske situacije u nadbiskupiji s uvidom u dosadašnju pastoralnu praksu. Sagledano je realno stanje i koje su potrebe vjernika. Temeljem prikupljenih podataka iz anketnog upitnika koji su župnici dostavili, izložio je statistiku polaznika župne kateheze u 12 zadarskih dekanata, gdje je brojčano prikazano koliko je sudionika u radu župne kateheze s prvopričesnicima, krizmanicima, djecom od 5. do 8. razreda, dječjim zborom, zborom mladih, župnim zborom, mladima i studentima, roditeljima prvopričesnika i krizmanika te crkvenim pokretima. S obzirom na te kategorije, na Katehetskom danu održan je i rad u deset skupina gdje je produbljena i individualizirana problematika rada s tim vjerničkim skupinama, promišljajući primjenu konkretnih katehetskih oblika i metoda rada. Cilj je bio ukazati na neke činjenice koje se odnose na katehetski pastoral te premisliti evangelizacijske zadaće Crkve u svijetu koji se mijenja, vidjeti svjetla i sjene u župnoj katehezi. “Posljednjih 16 godina u europskoj katehetskoj praksi zapaža se stagnirajuća, nekad obeshrabrujuća situacija. Ogromne potrošene energije i uložene darežljivosti ne samo da nisu dale očekivane rezultate, nego su zabilježile i sve veće neuspjehe. Najveći znak tog ‘sloma’ je kriza tradicionalnog procesa kršćanske inicijacije”, rekao je don Gašpar, dodavši da je uvid u takvu situaciju donio usmjerenost pozornosti na model inicijacije odnosno promjenu konteksta u kojem se kateheza odvija. Rezultati pokazuju da je u župama nadbiskupije najviše prisutna sakramentalna kateheza, priprema djece za primanje sakramenta. Nedostatan je rad sa župnim i zborovima mladih. Nasuprot tome, jako je dobro zahvaćena župna kateheza u crkvenim pokretima i donosi dobre plodove. Novost u nadbiskupiji je pitanje rada s djecom s posebnim potrebama. “Da bi kateheza uspjela župna zajednica mora uključiti sve, počevši od onih koji su prvi naslovnici odgoja, roditelja. Preskočiti obitelj znači osuditi se na usamljenost, na pretpostavku ili umišljenost odgajati u vjeri jednim satom kateheze”, upozorio je don Gašpar, ukazavši na potrebu utvrđivanja programa djelovanja koji bi potaknuo na ujedinjenje napora i rad u perspektivi cjelovitosti te definiranju nekih zajedničkih ciljeva. Mr. Dodić govorio je i o liku katehete, upozorivši: “Danas katehete imaju teret koji je nemoguće sam nositi. Pastoral i kršćanska inicijacija koji se vrte samo oko zauzetosti pojedinačnog katehete na satu kateheze siromašan je i ponižavajući prije svega za samog katehetu. U pastoralnoj ponudi koja naprotiv uspije pronaći u obitelji i zajednici svoje mjesto, lik katehete dobit će više crte onih koji prate, uvode, potiču, povezuju, pomažu u tumačenju životnih iskustava, nude riječi i mišljenje i nadasve borave srcem”. “Kako obnoviti pedagošku strukturu kako se susret djece i mladih s Božjim misterijem ne bi događao s jednom prostorijom, knjigom ili s transparentima i dijapozitivima, nego sa životom osoba koje traže vjerovati, znati ljubiti u ime Isusovo?” upitao je don Gašpar, istaknuvši da pastoral koji teži jedino očuvanju vjere i brige za kršćansku zajednicu ne zadovoljava. Potreban je evangelizacijski, misijski pastoral, koji nanovo naviješta Evanđelje. Od inicijacijske strukture usmjerene na malene i sakramentalno, ići prema inicijacijskom procesu koji kao stožer ima odrasle i usmjeren je prema kršćanskom životu.
“Uz školski vjeronauk, kateheza je druga tračnica koja vodi živoj župi”, rekao je nadbiskup Prenđa, poručivši da želi da u svakoj župi zaživi župna kateheza, odgoj u vjeri, crkvenom zajedništvu i odgovornosti za Evanđelje i ljude. Izrazio je zadovoljstvo sadržajem Katehetskog dana, rekavši da Gospodin poziva na stav poniznosti. “Svih deset izvještaja iz deset radionica govore o nekoj vrsti nemoći. Puno poteškoća, pitanja, traženja. A malo rezultata”, rekao je nadbiskup, dodavši da je slušajući i sudjelujući u radionicama pred sobom imao sliku neplodnog ribolova na koji su se potužili apostoli. “Dobro je da smo doživjeli kako je veliko polje rada u nadbiskupiji. Čini mi se da se uvijek iznova javljaju pitanja što, kako i s kime raditi, od čega početi”, rekao je nadbiskup, istaknuvši osjetljivost rada s mladima, studentima, odraslima. Proteklih godina u Zadarskoj nadbiskupiji svaka sljedeća pastoralna godina bila je posvećena jednom programu. No, ove godine određeno je da se nastavi sa sadržajem prošlogodišnjeg pastoralnog rada – Godinom župne kateheze. Nadbiskup Prenđa rekao je da je dvogodišnja ustrajnost na toj inicijativi zbog potrebe da se oživi ono što životari ili čega nema, ono što je neodlučno i nejasno da se podrži i postane drugačije. “To je cilj nastavka Godine župne kateheze: ne radi se o popravku, ‘popravnom ispitu’, nego produbljenju, proširenju na dubljoj kvaliteti kateheze. Vjerujem da radimo za budućnost”, poručio je nadbiskup Prenđa.