Leuven, (IKA) – Poznati flamanski sveučilišni grad Leuven u belgijskoj pokrajini Brabantu nedaleko Bruxellesa bio je od 13. do 16. rujna domaćin VI. kongresa Europskoga društva za katoličku teologiju (ET). Na tom skupu, što ga Društvo svake treće godine priređuje za svoje brojno članstvo, okupilo se više od 230 sudionika iz dvadesetak europskih zemalja te više predstavnika teološke struke s drugih kontinenata. Već iz znakovito sročenog naslova kongresa “Religije i europski projekt” dadu se naslutiti glavni smjerovi, naglasci i težišta u promišljanju aktualne društvene, religijske i crkvene zbilje u današnjoj Europi. Poučene gorkim iskustvima II. svjetskog rata i ohrabrene vlastitim nedvojbenim uspjesima u izgradnji demokracije, postizanju blagostanja i učvršćivanju mira, a pod sve većim utjecajem sveprisutne globalizacije, europske su se zemlje odlučile čvršće međusobno povezati osobito na političkoj i gospodarskoj razini. No, Europskoj uniji istodobno nedostaje kulturni profil, a osobito je slaba u pogledu duhovnoga identiteta bez kojega projekt integracije zacijelo ne može pravo uspjeti. U tom je kontekstu kongres raspravljao o oblicima prisutnosti kršćanstva u modernoj sekularnoj kulturi i mogućnostima dijaloga s njom, nadalje o utemeljenju zajedničkih vrednota na židovsko-kršćanskim korijenima bez kojih postojeće integracije ostaju lišene resursa smisla te izvora nade i solidarnosti. Pitanje identiteta nužno uključuje raspravu o fenomenu današnje religijske pluralnosti čemu je također posvećena dužna pozornost. Nameće se potreba ponovnoga definiranja europskog identiteta koji uključuje i odnos prema drugima i drukčijima na religijskom području. Glede relativno nove činjenice prisutnosti islama u europskim društvima, ali i postojanja europskog islama nameću se brojna otvorena pitanja gdje Europa, ako želi izbjeći konflikte, mora nanovo promišljati mjesto i ulogu religija u svome društvu.
Nadbiskup Bruxellesa kardinal Godfried Danneels na otvorenju je pozvao teologe da dadu svoj prinos u današnjoj konfliktnoj raspravi oko toga što Europu čini prepoznatljivom i što spada u njezine temelje, spominjući napose pitanje shvaćanja odnosa prema istini, transcendentno utemeljenje zajedničkih vrednota ili pak odgovor na pitanje smisla.
Rad kongresa odvijao se prema idejnom usmjerenju i dinamici koja je dolazila iz četiri plenarna predavanja uglednih gosta. Za stručnu informaciju o cijelom nizu posebnih pitanja ili za daljnje produbljenje pojedinih točaka iz zadane teme organizator je ponudio 23 tematske radne skupine. U uvodnom predavanju Ursula King (Velika Britanija) današnji europski društveni kontekst opisala je pojmovima globalizacije i činjenicom religijskog pluralizma. Na temelju tako sagledanoga stanja ona uočava potrebu redefiniranja europskog identiteta a to je jedino moguće u međureligijskom dijalogu čije promicanje smatra prioritetnom teološkom zadaćom. Paul Valadier DI (Pariz) kritički je osvijetlio pozadinu i vrednovao različite argumente u još uvijek aktualnoj polemici oko odbijanja da se spomene Bog ili kršćanski korijeni u preambuli europskog Ustava. Hans-Joachim Sander (Salzburg) govorio je o suvremenim znakovima vremena u današnjoj Europi kao mjestima gdje se ljudi bore za svoje dostojanstvo, a Crkva ne može pravo spoznati tko je ona ako se ne sučeli s tim mjestima i ljudskim situacijama. Felice Dassetto (Louvain-la-Neuve) dao je pregled sve zamjetnije prisutnosti islama u Zapadnoj Europi u tijeku posljednjih četrdesetak godina, koja neminovno nameće potrebu međureligijskog dijaloga. Različite faze doseljavanja muslimana i raznolik stupanj njihove integracije u ovdašnje društvo, postojeće vjerske struje u islamu i problematičan odnos prema državi nameću brojna otvorena pitanja koja traže rješenje na europskoj razini.
Budući da je Bruxelles povrh Strasbourga administrativno sjedište Europske unije, u njemu djeluju i predstavnici kršćanskih Crkava. Na kongresu su o svojim iskustvima govorili predstavnici Evangeličke i pravoslavne Crkve, a biskup Rotterdama A. H. van Luyn koji je i predsjednik COMECE-a informirao je o radu svoje ustanove pri europskim institucijama i mogućnostima crkvenog utjecaja na političke odluke. Na završnoj raspravi predsjednik Društva Lieven Boeve (Leuven) podnio je izviješće o radu u proteklom mandatu, a njegovi suradnici su izvijestili o izdavačkom nizu Ost-West, financijskom poslovanju te o uređivanju časopisa Bulletin ET kojemu je skupština promijenila ime u Journal of the European Society for Catholic Theology. Skupština je također usvojila i neke strukturne promjene u odnosu na mandat predsjednika, sastav predsjedništva i sjedište Društva. Prihvaćen je prijedlog da se uvede služba glavnoga tajnika te potpredsjednika Društva na čije je mjesto izabran Eamonn Conway, teolog iz Irske.
U četverodnevnom radu 6. kongresa Europskog društva za katoličku teologiju u Leuvenu sudjelovali su članovi Hrvatske sekcije ET-a profesori Nediljko A. Ančić, Tonči Matulić, Željko Tanjić, Đuro Zalar te članovi iz Bosne i Hercegovine Franjo Topić i Mato Zovkić.