Sarajevo, (IKA) – Tema rujanskoga broja “Svjetla riječi” je “Crkva između države i društva”, odnosno kritički napis dr. Željka Tanjića o stanju u suvremenoj Crkvi. “Mi izlazimo iz feudalnog modela Crkve, ali ga, nažalost, pretvaramo u još gori birokratski model koji je lišen bilo kakve osobne dimenzije. Ta se neosobnost iskazuje u odnosu biskupa i klera, u odnosu klera i laika i onemogućava prihvaćanje činjenice da smo svi, u skladu sa svojim pozivom i dostojanstvom, pozvani na suradnju u navještaju i izgradnji kraljevstva Božjeg”, ističe Tanjić u tekstu. “Crkva u umoru” tekst je Ivana Šarčevića u kojem navodi: “Katoličku crkvu u BiH povrh svega karakteriziraju nevolje rata, progona i iseljenja mnogih katolika. Opustjele su mnoge župe. U nekima je ostao ili se vratio mali broj starijih. U gotovo svima žive i rade svećenici čija prisutnost daje sigurnost i budi nadu. No, osobito mlađi svećenici u pustim župama teško pronalaze smisao djelovanja, jer treba mnogo duhovne snage ne samo da iznova izgrade porušeno nego da se uopće opstane u bezperspektivnosti povratka, s ratnim traumama, poteškoćama pomirenja s pripadnicima drugih vjera, te u zemlji čiji je organizacijski okvir još uvijek prostor isključivosti, straha i neslobode”. U razgovoru s fra Petrom Jelečom, povjesničarem, pod naslovom “Pomućena svijest – izvor zločina” riječ je o Katoličkoj crkvi za II. svjetskog rata, za koju kaže da je “teško davati neke opće sudove o političkoj orijentaciji, jer je varirala od biskupije do biskupije, te da ne treba nikome biti sudac, jer su to zaista bila vremena totalne konfuzije i rasula”. “Otvoreni prozor” postavlja pitanje “Kuda i kamo ide Europa”, a tekst “Bosna strancima”, otkriva da je “Bosna i Hercegovina država stranih državljana i došljaka, i u njoj je stranost prednost i privilegija”.”Kršćani u sjeni polumjeseca”, napis je iz rubrike “Upoznajmo druge”, govori o “jedinstvenosti koja nestaje”. “Žena u Crkvi” bavi se pitanjem muško-ženskih odnosa u Crkvi, o Crkvi pred novim izazovima, riječ je u napisu “Crkva i nova društvena stvarnost”, a od svijetlih uzora predstavljen je fra Vlado Karlović (Zenica 1913. – Kreševo 1996.) U “Religioznoj umjetnosti” predstavljene su moderne crkve originalne građevinske forme, a u “Bosanskom srednjovjekovlju” riječ je o odnosu kralja Tvrtka i franjevaca i heretika. Od bosanskih srednjovjekovnih gradova predstavljen je stari grad Koštun.
List donosi i više biblijskih tema, te vijesti iz života Crkve u Bosni i Hercegovini i svijetu, kao i vijesti s područja kulture.