Istina je prava novost.

Studijsko putovanje u republikama Hrvatskoj i BiH

Split/Šibenik/Zadar/Međugorje, (IKA) – Pastoralni djelatnici, njih 31, iz zajednica drugih materinskih jezika iz biskupije Mainz, na čelu s referentom za dušobrižništvo tih zajednica Berndom Krämerom, boravili su od 3. do 8. rujna na studijskom putovanju u republikama Hrvatskoj i BiH. Nakon slijetanja u splitsku zračnu luku u Resniku razgledali su drevnu Salonu o kojoj im je govorio prof. fra Gabrijel Jurišić iz Sinja, a potom i svetište Gospe od otoka. U večernjim su satima posjetili Trogir. Pozdravio ih je novi katedralni župnik u Trogiru don Pavao Piplica. Razgledali su katedralu, posebice Radovanov portal i riznicu, a u crkvi Sv. Ivana Krstitelja i izložbu Nikole Ivanova Firentinca. U utorak 4. rujna primio ih je u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Nadbiskupa je pozdravio referent Krämer koji je prenio pozdrave biskupa Mainza i predsjednika Njemačke BK kardinala Karla Lehmanna. Pritom je istaknuo dobru suradnju s hrvatskim misijama u toj biskupiji koje djeluju u Mainzu, Darmstadtu, Offenbachu, Rüsselsheimu i Giessenu. Pozdravnu riječ uputio je i referent za dušobrižništvo katolika drugih materinskih jezika u biskupiji Limburg Werner Heukäufer. Nadbiskupa je pozdravio i delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić koji ga je ukratko upoznao sa stanjem u hrvatskoj pastvi u Njemačkoj, poglavito u biskupiji Mainz u kojoj je više od 30.000 Hrvata.
Nadbiskup Barišić je govorio o povijesti i sadašnjosti nadbiskupije, posebno istaknuvši kako hrvatske katoličke misije u Njemačkoj, a i u svijetu imaju veliku ulogu za Hrvate u svijetu, koje su dio njihove domovine. Posebno je zahvalio Crkvi u Njemačkoj na podupiranju toga djelovanja. Ujedno je podsjetio kako se nalaze u najstarijoj biskupiji u Hrvatskoj. Prof. dr. Drago Šimundža održao je predavanje o društvenom i vjerskom stanju u Republici Hrvatskoj. “S općim promjenama u društvu naša se Crkva, pošto je izišla iz komunističkog režima i ratnog stanja, i sama obnavlja. Pokušava naći nove metode. Mnogo se toga planira i želi. Uveden je vjeronauk u sve osnovne i srednje škole; u razvoju je planska suradnja s vjernicima laicima; provode se i novi oblici pastorala u župnim zajednicama, poglavito rad s obiteljima i mladima; razvija se socijalna djelatnost, poglavito Caritas na nacionalnoj, biskupijskoj i župnoj razini. Hrvatska je povijesno obilježena zapadno-europskom kulturnom i religiozno katoličkim identitetom. Danas se sve više razvija u pluralističkom procesu; zapravo, liberalnom duhu. U vezi s tim naši mediji najvećim su dijelom skloni lijevoj orijentaciji. Točnije, lijeve su struje, i kad su malobrojne, puno bolje društveno organizirane, te su u tom stilu mnogo glasnije i uspješnije, nego tradicionalne desne, ili, pak, religiozno određene zajednice i organizacije”, istaknuo je.
Nadbiskup se pozdravio sa svima osobno, a razgovor je nastavljen uz prigodni domjenak. Gosti su imali priliku vidjeti zgradu Ordinarijata, posebice lijepo uređenu kapelu. Potom su išli u povijesnu jezgru Splita, Dioklecijanovu palaču, gdje su se zadržali u razgledanju katedrale i Peristila, o čemu im je iscrpno govorio prof. Jurišić. Bili su također u kripti ispod katedrale. Misno slavlje služeno je u crkvi Gospe od zdravlja. Pozdravio ih je gvardijan franjevačkog samostana fra Pavao Vučković, a potom i provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja dr. fra Željko Tolić koji ih je upoznao s poviješću i sadašnjošću provincije iz koje veliki broj svećenika djeluje i u hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj. O slici Ive Dulčića u crkvi posebno je govorio prof. Jurišić. U popodnevnim satima posjetili su Meštrovićev kaštelet, Galeriju “Meštrović” i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.
U srijedu 5. rujna posjetili su Šibenik, gdje ih je pri dolasku pozdravio župnik župe Gospe van Grada fra Ivan Maletić. Ukratko ih je upoznao s izvorno hrvatskim gradom Šibenikom i njegovom poviješću. U šibenskoj katedrali više su čuli o povijesti Šibenske biskupije i graditelju katedrale Jurju Dalmatincu. Posjetili su i crkvu Gospe van Grada koja se obnavlja. Posebno su bili oduševljeni Nacionalnim parkom “Krka” odakle su se brodom odvezli na Visovac. O crkvi, samostanu i vrijednoj samostanskoj zbirci govorio je fra Stojan Damjanović. S Visovca su se preko Miljevaca, Drniša i Knina odvezli do crkve Sv. Spasa iz 9. stoljeća u Vrhrici, gdje ih je dočekao prof. Jurišić u pratnji župnika iz Vrlike fra Marka Durana. Prof. Jurišić je iscrpno govorio o hrvatskoj sakralnoj i kulturnoj baštini u današnjem selu Cetini kraj Vrlike, istaknuvši kako je to mjesto za Hrvate sveto tlo. U franjevačkom samostanu u Sinju primio ih je i pozdravio župnik fra Nikica Ajdučić, a upoznati su i s poviješću svetišta Gospe Sinjske, samostana, grada Sinja i Sinjske krajine. U toj su se prigodi susreli dosadašnji delegati za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Bernard Dukić i fra Josip Klarić te aktualni delegat fra Josip Bebić.
U četvrtak 6. rujna posjetili su Zadar. U muzeju “Zlato i srebro Zadra” dočekao ih je mons. dr. Pavao Kero koji im je govorio o važnosti toga muzeja te njegovu nastanku. Generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Ivan Mustać pozdravio ih je u katedrali Sv. Stošije u ime zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe, a prof. Livio Marijan govorio je o katedrali i Zadarskoj nadbiskupiji. Pogledali su i crkvu Sv. Donata te crkvu Sv. Šime o kojoj im je govorio župnik don Josip Lenkić. Misno slavlje služeno je u franjevačkoj crkvi Sv. Franje. Pozdravnu riječ uputio je gvardijan fra Mate Polonijo koji je ujedno prenio pozdrave provincijala Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra Josipa Sopte.
U petak 7. rujna posjetili su marijansko svetište Vepric kod Makarske gdje su se zadržali u molitvi. Potom su išli u Metković gdje su u Vidu pogledali Arheološki muzej “Narona”, a potom se lađama vozili kroz safari. U popodnevnim su satima posjetili župu Međugorje. Iz Međugorja su se vraćali preko Imotskog gdje su kratko pogledali Crkveno i Modro jezero. U Njemačku su se vratili u subotu 8. rujna u popodnevnim satima.