Beč, (IKA) – Posljednjeg dana posjeta Austriji papa Benedikt XVI. predvodio je u nedjelju 9. rujna svečano misno slavlje u bečkoj prvostolnici u koncelebraciji s bečkim nadbiskupom kardinalom Christophom Schönbornom, državnim tajnikom Svete Stolice Tarcisiom Bertoneom, austrijskim biskupima i stotinjak svećenika. U samoj katedrali Sv. Stjepana okupilo se oko 4000 vjernika, među kojima državni vrh predvođen predsjednikom Heinzom Fischerom, diplomatski kor akreditiran u Austriji i predstavnici Saveza za nedjelju (Allianz für den Sonntag). Na trgu ispred katedrale te okolnim ulicama misu je preko video-zidova pratilo oko 30.000 vjernika.
Dolazak Pape u središte Beča najavila je zvonjava katedralnih zvona. Procesija s Papom na čelu krenula je iz nadbiskupske palače u katedralu ispred koje je Papu pozdravilo gotovo 1000 ministranata. Zahvaljujući Svetom Ocu na početku mise, kardinal Schönborn istaknuo je kako katedrala Sv. Stjepana “danas nema zidove”. Cijela Austrija i mnoge zemlje zahvaljujući medijima povezani su u molitvi s Vama, rekao je kardinal.
U propovijedi je papa Ratzinger, ponavljajući riječi kršćana iz četvrtog stoljeća, kada im je bilo zabranjeno služiti euharistijsko slavlje u Albitnei, u današnjem Tunisu, primijetio kako ne možemo živjeti bez nedjelje. Istaknuo je kako je potrebno poštovati nedjelju posvećujući je Kristu suprotstavljajući je suvremenoj kulturi koja promatra tjedne odmore samo kao kraj tjedna, beznačajno slobodno vrijeme bez ikakvoga duhovnog obilježja. Prema Papinu mišljenju, nedjelja je simbol života u kojem nema vrijednost samo novac i uspjeh. “Čežnja za životom” ne smije biti svrha samoj sebi. Treba otkriti vrednote vjere i odnosa s drugima. Nedjelja daje našem vremenu, a to znači i našem životu općenito, središte i nutarnji poredak, poručio je Papa i primijetio kako za prve kršćane nedjeljno euharistijsko slavlje nije bila zapovijed, već unutarnja potreba. Nemirna čežnja za životom danas ne daje ljudima mira te završava u praznini izgubljenog života.
Samo ljubav Boga, koji je darovao svoj život za nas, predajući nam se, omogućuje i nama da budemo slobodni, da napustimo besmislene stvari, jer ćemo jedino tako pronaći život, rekao je Papa i podsjetio austrijske vjernike kako je Krist pozvao k sebi ljude koji su bili u stanju prenijeti u svijet njegovu poruku. Krist poziva ljude u sva vremena da mogu računati s Njime, da napuste sve, stavljajući se Njemu i bližnjima posvema na raspolaganje. Poziva ih da stvore oaze nesebične ljubavi u svijetu, u kojem vrlo često izgleda da vrijede samo moć i novac. Papa Ratzinger potom je naveo niz primjera muškaraca i žena koje su kroz stoljeća napustili sve što su imali i postali svijetli znakovi Kristove ljubavi. Dosta je spomenuti osobe kao što je Benedikt i Skolastika, Franjo i Klara, Elizabeta Tirinška i Edviga Šleska, Ignacije Lojolski, Terezija Avilska, pa sve do Majke Terezije i Patra Pija. Svi su oni cijelim svojim životom postali tumači Isusove Riječi, koja pomoću njih postaje bliska i nama razumljiva, rekao je papa Ratzinger i pozvao vjernike da se mole Gospodinu kako bi i našem vremenu darovao odvažne ljude, koji će biti spremni ostaviti sve da bi bili na raspolaganju svima. Pjevana je “Mariazeller Messe” Josepha Haydna, misa za solo, zbor i orkestar skladana prije 225 godina u povodu dolaska u Austriju pape Pija VI.
Nakon misnog slavlja Papa je s okupljenim mnoštvom vjernika izmolio Anđeo Gospodnji, u pratnji vojnog orkestra Beča te uputio prigodni nagovor. Austrijance je ponovno pozvao da nedjelju s njezinim velikim darom donesu u svijet, te završio nagovor molitvom kojom je Austriju povjerio Gospi. Na kraju se obratio i najmlađima, članovima Papinskoga misijskoga djela svetoga djetinjstva, zahvalivši im za pisma i crteže koje su mu uputila te im uzvratio pismom u kojem im zahvaljuje za njihovu blizinu u papinskom misijskom poslanju. U Vašim pismima odrazuju se osjećaji vjere i ljubavi zbog čega je Isus toliko ljubio malene, prihvaćajući ih otvorenim rukama i navodeći ih kao primjer svojim učenicima, rekao je Papa.
Srdačno raspoloženje u kojemu je završila podnevna molitva, nastavljeno je u cistercitskoj opatiji Svetoga Križa, 30-ak kilometara udaljenoj od Beča, koja je sjedište Teološke akademije koja od veljače ove godine nosi ime Benedikta XVI. Dočekalo ga je oko 15.000 ljudi. Srž monaštva je klanjanje – život poput anđela, kazao je Sveti Otac te istaknuo kako samostan kao duhovna oaza, upućuje današnji svijet na odlučujuću stvar: postoji krajnji razlog zbog kojega vrijedi živjeti – Bog i njegova nedokučiva ljubav. Stoga je Papa potaknuo vjernike da svoje opatije i samostane smatraju onim što oni jesu i što uvijek žele biti: ne samo mjesta kulture i tradicije, ili čak samo jednostavne gospodarske ustanove. Struktura, organizacija i gospodarstvo potrebni su i u Crkvi, ali one nisu bitne stvari. Samostan je ponajviše mjesto duhovne snage poručio je Papa.