Sibinj, (IKA) – U Sibinju u Rumunjskoj nastavlja s radom Treća europska ekumenska skupština koja ima za temu “Svjetlo Kristovo sve prosvjetljuje. Nada u obnovu i jedinstvo u Europi”. Na skupu sudjeluje 2500 delegata svih europskih Crkava. U dosadašnjem dijelu skupa, koji je započeo u utorak 4. rujna i traje do nedjelje 9. rujna, izlaganja su održali istaknuti predstavnici različitih kršćanskih zajednica u Europi. Predsjednik Konferencije europskih Crkava (KEK) Jean-Arnold de Clermont tako je istaknuo kako će “odjek koji će Sibinju biti od temeljne važnosti za ekumenski život i kršćansko svjedočanstvo u Europi”. Pritom je pozvao sve Crkve da odgovore na izazove koje pred njih stavljaju migracije i onečišćenje okoliša.
Predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana kardinal Walter Kasper osvrnuo se na dokument koji je nedavno objavila Kongregacija za nauk vjere o Crkvi (Odgovori na pitanja…) koji je zorno iznio na vidjelo sve različitosti koje postoje među Crkvama. Kardinal Kasper rekao je kako je “svjestan da su se mnogi, a na poseban način mnoga braća i sestre evangelici, našli zbog toga uvrijeđeni. To ni samog mene ne ostavlja ravnodušnim i za mene predstavlja stanoviti teret”. Htjeli smo, objasnio je kardinal, “posvjedočiti istinu, a to očekujemo također od ostalih Crkava, što one sigurno i čine”. “Jer površni ekumenizam, u kojem želimo samo biti ljubazni jedni prema drugima, ne pomaže postizanju napretka; samo iskren i jasan dijalog može nam pomoći da napravimo pomake naprijed”, upozorio je. Metoda slaganja oko određenih točaka (konvergencije) koja se do sada primjenjivala, rekao je kardinal Kasper, pokazala se korisnim i redovito je primjenjivana u mnogim pitanjima koja su do sada bila sporna. Ali u međuvremenu, dodao je, ta se metoda očito iscrpila; u ovome trenutku ne uspijevamo pomoću nje napraviti velike pomake na tome putu. No, prema kardinalu Kasperu, nema razloga za obeshrabrenost. Možemo jedni drugima svjedočiti naše stavove. Možemo to činiti na nepolemičan odnosno neograničavajući način. A to znači: možemo učiti jedni od drugih. Namjesto da se susrećemo i razgovaramo o onome malo što nam je zajedničko, možemo se uzajamno obogaćivati baštinom koja nam je predana kao dar, rekao je kardinal Kasper, istaknuvši na kraju da “ekumenizmu nema odgovarajuće alternative”.
“Vjerujem da prvu veliku prepreku ekumenizmu predstavlja nepoznavanje kršćanstva i površnost kršćanskog života. Prvi je zadatak koji stoji također pred nama u Sibinju produbiti i živjeti kršćanstvo”, rekao je predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) budimpeštanski nadbiskup kardinal Peter Erdö. “Moramo često s bolom u duši konstatirati koliko se danas u Europi slabo poznaje prava bit kršćanstva”, primijetio je mađarski kardinal. “Kruže mnoge, često svjesno lažne, krabulje kršćanstva. Hitno je da ekumenski hod postane mjesto duhovnog i teološkog produbljivanja. Proučavajući Sveto pismo i istine naše vjere možemo rasti u našem kršćanskom identitetu”, rekao je predsjednik CCEE-a. Druga je ekumenska zadaća, prema njegovu mišljenju, “ta da se svi zajedno uhvatimo u koštac s modernitetom i sekularizacijom”. U kršćanskim zajednicama na Istoku i Zapadu postoje različita iskustva. Imamo što jedni od drugih naučiti. Dužnost nam je zajedno pokazati da je evanđelje kadro ući u dijalog sa svakom kulturom i da ima snagu obogatiti svaku kulturu, rekao je kardinal Erdö.
Metropolit Ruske pravoslavne Crkve Kiril iz Moskovskog patrijarhata pozvao je sve Crkve na solidarnost i jedinstvo. “U današnjoj Europi nije moguće obraniti jedinstveni društveni moral i kršćanske vrijednosti ako kršćani glavnih konfesija, usprkos svojim različitim učenjima, ne ujedine svoje snage”, rekao je metropolit. Stari pojam ekumenizma nije više prikladan za tu novu zadaću. Kršćanska solidarnost utemeljena na jednoj i nepromjenjivoj etici evanđelja i zajedničko svjedočenje kršćanskih vrijednosti možda su posljednja mogućnost koja se pruža kršćanima da Europi ponovno dadnu dušu zahvaljujući zajedničkim naporima. Zato se kršćanske zajednice moraju međusobno podupirati, sačuvati prijateljske veze, razmjenjivati svoja iskustva, jednim glasom prozboriti svijetu i imati zajedničke društvene projekte, rekao je Kiril. Skrenuo je pozornost i na važnost uspostave odnosa s predstavnicima ostalih religija koje imaju moralna stajališta slična kršćanskima. “Usprkos svim njihovim razlikama, tradicionalne religije imaju zajednički stav o prioritetima vječnih vrijednosti spram prolaznih zemaljskih vrijednosti”, istaknuo je metropolit Kiril.
“Nije više očito da ekumenska karavana ide naprijed”, primijetio je, pak, biskup Wolfgang Huber, predsjednik Vijeća evangeličke Crkve u Njemačkoj. Zato je, prema njegovu mišljenju, “potrebno da svi zajednički želimo da dođe do snažnijeg pomaka i moramo svi biti složni oko toga u kojem smjeru treba ići”. Osvrćući se na spomenuti dokument Kongregacije za nauk vjere, evangelički biskup rekao je: “Čini mi se da se, kao i uvijek, ekumenizmu vežu ruke ako izraz ‘Crkve u pravom smislu’ postane sjeme razdora među Crkvama”. Za evangeličke je Crkve, rekao je Huber, poštovanje prema ekleziološkim temeljima onih koji se bore za Kristovo jedinstvo i istinu temeljno pravilo ekumenizma. Stoga je uputio prijedlog: “Moramo danas živjeti ekumenizam sa sviješću da Crkve imaju ne samo različitu ekleziologiju, kao i različita shvaćanje službe i ređenja, odnosa između Svetog pisma i tradicije, uloge žene u ređenju, već također različito shvaćanje onoga što znači vidljivo jedinstvo”.
Sudionicima Treće europske ekumenske skupštine obratio se i predsjednik Europske komisije Manuel Barroso, koji je rekao da je doprinos kršćanstva i ostalih religija nužan Europi shvaćenoj kao zajednici vrijednosti. Misija Europe 21. stoljeća jest ta da ubrza gospodarski i društveni razvoj i odgovori na izazove globalizacije, čuvajući identitet europskih naroda i poštujući njihove vrijednosti. Ali, dodao je, Europa ima i poslanje: mora braniti i pomoći širenju vrijednosti uz koje su Europljani vezani, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, solidarnost, snošljivost, društvena pravednost i pravna država. Te su vrijednosti vezivno tkivo europskog jedinstva i izviru iz dubokih korijena, baštinjenih od naroda i kultura koje su nam prethodile. Kršćanstvo je u povijesti bilo ujedinjujuća snaga Europe koja je omogućila da se objedine mnogostruki prinosi različitih naroda, među ostalima Kelta, Germana i Slavena, kao i vrijedan prinos islamske kulture, rekao je predsjednik Europske komisije.