Zagreb, (IKA) – U nekim listovima objavljeni rezultati istraživanja američkoga sociologa Zuckermana koji je zbrajajući postotke onih koji su se izjasnili kao “ateisti”, “agnostici” ili “nereligiozni” zaključio da je Hrvatska jedna od zemalja s najmanjim brojem ateista na svijetu te rezultatima izazvani komentatori pojedinih dnevnih listova bili su povod Ivanu Mikleniću da u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 9. rujna) istakne paradoksalne pojave u hrvatskome društvu kojima smo, s obzirom na spomenute rezultate, svjedoci. “Jedna od tih pojava je”, ističe komentator, “hrvatska medijska javnost, za koju bi se, prema navedenim rezultatima, očekivalo da je barem 90 posto prožeta vjerskim stavovima i vrednotama, nije prožeta niti deset posto općeljudskim i univerzalnim vrednotama”. “Neprestano inzistiranje medijskih djelatnika na pitanju kvalitete vjerskih pripadnika i njihovo “prebrojavanje” ‘pravih’ i ‘deklarativnih'”, upozorava Miklenić, nedopustivo je miješanje u ljudsku intimu jer je to “stvar savjesti pojedinca i po sebi jedna od temeljnih briga svake Crkve odnosno vjerske zajednice, a nipošto medijske javnosti”, a da se istodobno nikad u medijima ne provjeravaju kvalitete pripadnosti članova različitih drugih organizacija i skupina. Na kraju upozorava da je krajnji cilj takvih postupanja: “oduzeti ljudima Boga i oslonac koji imaju u njemu, kako bi se njima lakše manipuliralo i gospodarilo”.
Iz “središta svijeta” – Ludbrega, naslovni prilog Jasminke Bakoš-Kocijan govori o svečanoj proslavi Presvete Krvi na kojoj se u svetištu Predragocjene Krvi Isusove, poznatome hrvatskom prošteništu, okupilo oko 50.000 vjernika iz svih krajeva Hrvatske.
Među najnovijim domaćim i inozemnim vijestima izdvajaju se one o iznenadnoj smrti dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. fra Tomislava Zdenka Tenšeka. Opširni prilog o njegovu životu i djelovanju pod naslovom “Koncilski teolog i ekumenist” potpisuje Anto Barišić. Slijedi prilog o slavlju mise zadušnice iz katedrale sv. Jakova u Šibeniku i komemoracije za tragično preminule hrvatske vatrogasce.
Iako su snaga pobjede i sportskog uspjeha Blanke Vlašić s jedne strane i tragedija pogibije vatrogasaca s druge strane naveli kolumnisticu Đurđicu Ivanišević Lieb na zaključak kako su ti događaji “kao nikada do sada ujedinili Hrvate” novi je nastavak svojih “Zapažanja” naslovila “Bježi li nam pravi život?”.
Veliko zanimanje koje je na ovogodišnjoj Obiteljskoj školi pobudilo predavanje o emocionalnom nasilju i nekorektnom ponašanju u obitelji pedagoginje mr. Vesne Bilić bilo je povodom da ju u rubrici “Intervju” ugosti Darko Grden. “Kako definirati emocionalno nasilje/zlostavljanje?”, “Kako se manifestiraju posljedice psihološkog nasilja?” “Spadaju li i nekorektne osobe u zlostavljače?” samo su neka od pitanja kojih se dotakla mr. Bilić. Odgovarajući pozitivno na pitanje “Može li se djeci ‘vratiti’ izgubljeno samopoštovanje?” posebno je istaknula ulogu roditelja i profesora u školi, Crkve, ali i medija: “Ako profesori djeci daju podršku i pomažu im vratiti samopoštovanje, ona će lakše izaći s time na kraj. I Crkva tu može odigrati važnu ulogu, ako svoje zajednice oblikuje kao zajednice ljubavi i povjerenja. Mediji također mogu dati svoj doprinos ako na kvalitetan način ukazuju na taj problem. Tu su i razne inicijative edukacije roditelja… navela bih Obiteljsku ljetnu školu koja tolike roditelje potiče da drugačije razmišljaju o tome problemu”.
O nepravdama i nelogičnostima pravnoga sustava u području rada, poreza i doprinosa a vezano uz mirovinska i zdravstvena prava u stalnoj rubrici “Propisi – pravo – pravda” pod naslovom “Povlašteni menadžeri a potlačeni seljaci i obrtnici” piše kolumnist Stjepan Androić. Nakon što je u nekoliko nastavaka u rubrici “Vjeronauk za odrasle” Zvjezdan Linić pisao o ženidbi, u ovome broju piše o rastavi braka ali u području građanskog prava te o nerazrješivosti ženidbe u području crkvenoga prava, pojašnjavajući pritom stanovitu mogućnost odvojenog života bračnih drugova poznatu u crkvenome pravu pod sintagmom “odvojenost od stola i postelje”, tumači kada je ženidba ništavna te kako u duhovnom smislu pomoći osobama koje su doživjele rastavu.
Uz kratku priču Glasa Koncila kršćanske inspiracije “Lice Kristovo” Gojka Polegubića list donosi susret s benediktincem Jeronimom Brizićem koji već 75 godina živi u Svetoj Zemlji. S jednim od mnogobrojnih Hrvata koji žive u dalekoj Australiji, svećenikom Velimirom Maglicom, koji je krajem kolovoza prvi put posjetio Hrvatsku i rodni grad svojih roditelja – Zagreb, susreo se Ivan Uldrijan. Govoreći o brojnim izazovima za Crkvu i vjerski život u Australiji te o životu australskih Hrvata nekad i danas, Maglica se posebno osvrnuo na ono po čemu su hrvatski iseljenici poznati u australskome društvu – po brižnom čuvanju nacionalnoga, kulturnoga i vjerskoga identiteta. Reportažu iz “malog Pariza” zadarskog naselja Diklo u kojem živi oko 1500 župljana župe Gospe od Ružarija donosi Ines Grbić. “Spreman sam prihvatiti odgovornost” riječi su mladoga pastoralnog vijećnika i župnog aktivista Nedjeljka Žuvele kojeg je u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavila Tanja Baran. Tragom statističkih izvješća o prekoračenju tolerantnog udjela sumpornog dioksida i sumporovodika u zraku i sve većeg broja Siščana oboljelih od karcinoma, Vlado Čutura predstavlja Udrugu oboljelih od karcinoma koju su osnovali građani s ciljem prevencije i zaštite zdravlja, a pod sumnjom da se upravo uslijed onečišćenja zraka u Sisku događaju oboljenja od karcinoma.