Zagreb, (IKA) – Središnje misno slavlje na Veliku Gospu 15. kolovoza u zagrebačkom svetištu Majke Božje Remetske, najvjernije zagovornice Hrvatske, predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u koncelebraciji s provincijalom Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa o. Jakovom Mamićem te dvadesetak svećenika grada Zagreba. U misnom slavlju je sudjelovalo više od osam tisuća, među kojima i potpredsjednica Vlade RH Jadranka Kosor i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, te pripadnici 110. karlovačke brigade. Na početku misnog slavlja nazočne je pozdravio provincijal Mamić. Na početku propovijedi kardinal Bozanić je podsjetio kako svetkovina Marijina uznesenja na nebo na osobiti način privlači pod zaštitu lijepe ljubavi naše nebeske Majke. Kod nje molimo pomoć i zagovor, tražimo sigurnost i jasnoću, svjetlo i savjet svojim odlukama, utjehu i pomoć u svojim bolima i patnjama. Ova nas svetkovina poziva, štoviše, ona nas obvezuje da se radujemo s Marijom. Drugi nas Marijini blagdani potiču na razmatranje različitih trenutaka njezina zemaljskog života i otajstava Isusova života. Tako možemo slijediti Mariju od Nazareta i Betlehema, preko Kane do Jeruzalema i Kalvarije, dijeleći s njom radosti, boli i tjeskobe. Današnja nas pak svetkovina poziva na uzvišenu radost jer otkriva završetak Marijina jednostavnog, skromnog, siromašnog, ali jedinstvenog i povlaštenog života. Završivši tijek ovozemaljskog života, Blažena Djevica Marija nije ostala trunuti u grobu, već je odmah tijelom i dušom uznesena u nebesku slavu, rekao je kardinal Bozanić. Nadalje, kardinal je rekao kako je prirodno da zamišljamo kako Marija ostarjela, proživljava posljednje dane svoga života na Zemlji. No, sigurno je ne zamišljamo prestrašenom, obuzetom panikom pred smrću, u beznadnom nastojanju da odagna misao o smrti i skorom kraju. Naprotiv, nameće nam se slika Marijine čežnje da se što prije nađe uz svoga Sina. Marija je blizinu smrti doživljavala kao radostan trenutak poziva, kao trenutak kada će Isus posljednji put pokucati na njezina vrata. Razmišljajući o posljednjim danima njezina života, spontano nam se nameće pitanje o našem stavu prema smrti. Kako prihvaćamo činjenicu da se svakim danom bližimo kraju svoga zemaljskog života? Kakav je opći stav nas ljudi prema smrti? Prvo što primjećujemo glede samih sebe, ali i mnogih oko nas, jest nekakva instinktivna odbojnost prema smrti, koja u pojedinim slučajevima može prerasti u pravi strah, i čak užas. I mi se užasavamo pred mnogim stravičnim smrtima, pogotovo pred onima izazvanima nasiljem i ratom. Užasavamo se pred smrću izazvanom neodgovornošću u prometu. U nama se sve buni pred tim tragičnim događajima, a osjećaj odbojnosti, straha i užasa posljedica je dubokog osjećaja neprihvaćanja i odbacivanja nečega što je usko povezano s našom osobnom sudbinom. Duboko u nama skriva se uvjerenje da – na koncu konca – umire netko drugi te da nas njegova smrt pogađa samo zbog ljubavi kojom smo bili povezani i suosjećanja s onima koji trpe, dok naša vlastita smrt ostaje stvar daleke budućnosti, nečega što će se jedanput ipak dogoditi, ali svakako, bolje je to zanemariti i ne misliti na to. Uvijek je jači glas samoobrane koji ponavlja: to se dogodilo njemu ili njoj, a ne meni. Ta nepoznanica, koja nas olako uvjeri da nije riječ o nama, vrlo brzo preraste u potiskivanje misli o smrti. Zbog toga se o njoj malo razmišlja. Odbacuje se svaki ozbiljan razgovor o tom događaju, kao da i sam razgovor o smrti priziva nesreću. No, kad pomislimo na Mariju i njezin način gledanja na završetak zemaljskoga života, shvatit ćemo kako smo daleko od ispravnog stava prema smrti koja u nama uvijek budi nelagodu i uznemirenost, rekao je kardinal. Za Blaženu Djevicu Mariju smrt je samo posljednji i najuzvišeniji oblik predanja Bogu i povjerenja u Božju ljubav. Svakodnevno se darujući, živjela je do te mjere budno da je postala učiteljicom kršćanske smrti. Zato joj se u Zdravo Mariji s pouzdanjem molimo: “Moli za nas grješnike sada i na času smrti naše”. Čitav je njezin život samo prelazak iz osobnoga u Božji život, pa je tako i Isusov posljednji, konačni poziv prihvatila smireno, spremno iščekujući taj trenutak. Blažena Djevica Marija na svetkovinu svoga uznesenja na nebo, uči ispravnom odnosu prema smrti koji ne smije biti prepuštajući, niti pasivan. Dakako, moramo se boriti protiv svega nasilnoga, nerazumnoga, nepravednoga, neodgovornoga i suludoga u životu, svega što često može izazvati smrt. Moramo nastojati oko kvalitetnog življenja koristeći se svim mogućim medicinskim sredstvima, odgojem za odgovorno ponašanje, ostvarivanjem društvenog reda i mira, istaknuo je kardinal te podsjetio da unatoč borbi protiv nasilne i besmislene smrti, ratova i terora, ipak moramo naučiti pogledati smrti u lice, naslutiti ono što se iza nje krije i što nam svetkovina Uznesenja Marijina razotkriva. Ona nas uči životu s Isusom. Ona nas uči kako dočekati Isusa koji dolazi k nama. Propovijed je kardinal Bozanić završio molitvom nebeskoj Majci: “O presveta Djevice, pogledaj s neba svoju djecu; osobito onu najsiromašniju, bolesnu, onu koja trpe, onu osamljenu i napuštenu osobito tijekom ovih dana odmora, onu očajnu koja žive u ratovima i onu koja su tjeskobna. Ti nas, Majko, nauči kako trebamo živjeti i kako se suočiti sa smrću. Pomozi nam da u kušnjama i poteškoćama usmjerimo pogled k tebi. Pomozi nam da čujemo tvoj poziv i ostanemo mirni, strpljivi, dobri, dobrohotni, puni povjerenja; da se prepustimo Bogu, kao što si to ti učinila. Pomozi nam, Majko, da nikada ne izgubimo nadu i da budno iščekujemo ponovni dolazak tvoga Sina te svome životu dademo pravi smisao i posvetimo ga Isusu, kao što si i ti učinila. Neka nam On na kraju naših dana, kao i tebi udijeli puninu slave”.

Na kraju mise, kardinal Bozanić je istaknuo kako je primijetio brojnu djecu među okupljenim mnoštvom. Marija nam nudi svoga Sina, ona blagoslivlje našu djecu i zato je dobro da djecu vodimo na hodočašća. Djeca će to pamtiti i nositi čitavoga života. Stoga neka Bog na osobit način blagoslovi djecu našeg grada Zagreba, djecu sabranu oko ovoga oltara, djecu koja su došla počastiti Blaženu Djevicu Mariju, rekao je kardinal Josip Bozanić te na sve zazvao Božji blagoslov.

Proslavi svetkovine Marijina uznesenja prethodila je devetnica. Vjernici će proslavu blagdana Velike Gospe zaključiti misom 16. kolovoza u 18 sati, te tako zahvalili za sva milosna dobročinstva tijekom devetnice i na nakanu kardinala Bozanića da mu Bog pomogne u onome za što se molilo u devetnici, a to je ostvarenje Sinode zagrebačke Crkve.